Dvije zemlje uzajamno podržavaju jedna drugu na putu prema EU, što je strateški cilj i Hrvatske i Moldavije, i razmjenjivati će korisna iskustva u vezi tog pitanja, rekli su predsjednici Mesić i Voronjin na konferenciji za novinare a svoje su riječi potkrijepili i potpisanom zajedničkom izjavom.
"S obzirom da je Hrvatska učinila nešto više koraka prema ostvarenju svojih strateških ciljeva, a to su euroatlantske integracije, mi želimo s prijateljskom Moldavijom podijeliti ta iskustva kao što i nama pomažu oni koji su otišli dalje od nas u europskom udruživanju", rekao je Mesić.
Što se tiče bilateralne suradnje, posebice gospodarske, dogovoreno je da gospodarstvenci dviju zemalja razmjenjuju posjete kako bi se bolje upoznali i iskoristili mogućnosti suradnje.
Postoje velike mogućnosti suradnje u prehrambenoj industriji, telekomunikacijama i u svim oblicima industrijske suradnje, kazao je hrvatski predsjednik.
"Nadam se da ćemo napraviti određene korake da bi se nakon ovog posjeta vidjeli još konkretniji rezultati", kazao je Voronjin, te izrazio zadovoljstvo zbog dva danas potpisana ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i o carinskim pitanjima, kao i nadu da će oni pomoći u unapređenju suradnje.
Govoreći o globalnoj prijetnji terorizma predsjednici su se složili da je to opasnost protiv koje se treba boriti zajedničkim snagama.
"Teroristima je samo važno prolijevati krv i zato je taj problem danas u svijetu broj jedan" rekao je Mesić.
Na upit o stanju u otcjepljenom Pridnjestrovlju, najtežem političkom problemu Moldavije, Voronjin je rekao da se taj problem "mora riješiti mirnim putem". Prema njegovim riječima, Moldavija je zainteresirana za pomoć izvana, posebice europskih organizacija, a tu su, kako je kazao, i Ruska Federacija i Ukrajina koje su ponudile svoju potporu u rješavanju tog problema.
"Optimistični smo i nadamo se da će taj problem biti riješen što je prije moguće".
Nakon što se raspao SSSR, koji je veći dio Moldavije oteo Rumunjskoj nakon Drugog svjetskoga rata, stanovništvo tamošnjeg ruskog govornog područja prepalo se mogućeg ponovnog ujedinjenja s Rumunjskom i uspostavilo vlastitu upravu u Pridnjestrovlju, a zatim se odcijepilo i 1992. proglasilo "Republiku Dnjestar", koja je ostala međunarodno nepriznata. Veći oružani sukob spriječila je intervencija ruskih snaga 1992. godine.
I danas se u Pridnjestrovlju nalazi oko 1300 ruskih vojnika koji imaju status mirovnjaka ili čuvara odlagališta streljiva iz vremena Sovjetskog Saveza. Gospodarstvo Pridnjestrovlja temelji se na krijumčarenju, a najveću korist od toga imaju ruski i ukrajinski industrijski tajkuni.
Problem odcijepljenog Pridnjestrovlja jedno je od najtežih pitanja na jugoistoku Europe i EU ga želi riješiti, pa je na summitu EU-Rusija u svibnju ove godine zatražila od ruske strane suradnju u rješavanju tog "zamrznutog sukoba" u Europi.