"U nekim slučajevima suđenja za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti vođena pred domaćim sudovima nisu ostvarila međunarodno prihvaćene standarde poštenoga (suđenja)", kaže se u dijelu izvještaja koji se odnosi na Hrvatsku.
Prema ocjeni AI-a, pripadnici Hrvatske vojske i policijskih snaga uglavnom i dalje uživaju imunitet za ratna kršenja ljudskih prava, iako su hrvatske vlasti ispočetka pokazivale spremnost da istraže i progone takve slučajeve.
Izvještaj Amnesty International predstavljen je u srijedu u cijelome svijetu, a pokriva registrirano kršenje ljudskih prava u razdoblju od siječnja do prosinca 2004.
Četiri godine nakon terorističkih napada na New York i Washington, ljudska prava krše se diljem svijeta, a za to najviše odgovornosti snose Sjedinjene Države, ocjenjuje AI, nevladina organizacija sa sjedištem u Londonu.
Od Afganistana do Zimbabvea, kaže se u izvještaju, slika je mračna. Vlasti sve više izvrću vladavinu prava, što uče na temelju američkoga primjera u ratu protiv terorizma.
"Sjedinjene Američke Države, kao glavna politička, vojna i gospodarska supersila, određuju ton ponašanja vlada diljem svijeta", kaže glavna tajnica AI-a Irene Khan u predgovoru godišnjem izvještaju.
"Kad se najmoćnija zemlja na svijetu ruga vladavini zakona i ljudskim pravima, drugi to shvate kao dopuštenje za nekažnjena kršenja", dodaje Khan.
Prema AI-jevoj statistici, u 42 zemlje ljudi su zatvarani bez optužbe ili suđenja, a u 26 zemalja izvršena je smrtna kazna.
Oružane oporbene skupine u 2004. su napadale civile u 28 zemalja, služile su se mučenjem ili maltretiranjem zatvorenika u 11, a otimale ljude i držale taoce u 15 zemalja, objavio je AI.
Amnesty International registrirao je 104 zemlje u kojima su ljudi bili žrtve mučenja ili maltretiranja koje su provodile snage sigurnosti, policija i ostali organi vlasti.
Jedanaest država u 2004. ratificiralo je protokol CEDAW koji se tiče nasilja nad ženama i omogućuje individualne pritužbe Ujedinjenim narodima i UN-ovu istragu teškoga ili sustavnog zlostavljanja žena.
Još je pet država u 2004. prihvatilo Međunarodni kazneni sud i ukupan je broj zemalja potpisnica sada 97, navodi se u izvještaju.