Devalvacija domaće valute bila bi udar na standard stanovništva, koji bi mnoge dužnike i jamce odveo u bankrot, poskupio cijene uvoznih energenata, povećao životne troškove i ugušio domaću potrošnju, što bi rezultiralo još većim usporavanjem gospodarskog rasta, ustvrdio je glavni ekonomist SSSH Mario Švigir na konferenciji za novinare.
Devalvacija kune od samo 10 posto preko noći bi drastično smanjila standard stanovništva, posebice radnika i umirovljenika, jer bi prosječna plaća pala za pedesetak, a mirovina za dvadesetak eura, istaknuo je Švigir.
Istodobno bi inozemni dug porastao za 15 milijardi kuna, a kako se dug otplaćuje u kunama, samo otplata duga u 2005. godini povećala bi se za 2,5 milijarde kuna.
Osim toga, drastično bi porasli iznosi rata uz strane valute vezanih kredita, pa bi se mjesečna rata od 200 eura povećala za čak 150 kuna.
Kuna nije prejaka, jer se ne određuje administrativno već odnosom ponude i potražnje, pa su tvrdnje da je "jaka" kuna motivirala građane na prekomjerno zaduživanje besmislen, smatra Švigir.
Stanovništvo se zaduživalo sukladno svojim financijskim mogućnostima i relativno malo hipotekarno opterećenoj imovini, kako bi dotiralo normalnu potrošnju i standard uslijed niskih plaća i mirovina koje su godinama sporo rasle.
To je bio slučaj i u ostalim tranzicijskim zemljama, a kako su danas mogućnosti opterećivanja imovine ograničene smanjuje se i trend zaduživanja stanovništva.
Samo s tog osnova devalvacija bi gurnula u bankrot veliki broj ljudi koji žive na granici financijske izdržljivosti, a kraj mjeseca dočekuju u "pozitivnoj nuli", naglašava Švigir.
Zazivanje devalvacije šalje poruku investitorima da ne ulažu u kunski denominirane obveznice, dionice i ostale oblike imovine, te je u potpunoj suprotnosti s pravilima približavanja Europskoj monetarnoj uniji.
Svi koji zagovaraju tečajne intervencije poručuju da Hrvatska nije sposobna nositi se s europskom konkurencijom i osporavaju joj sposobnost da započne pregovore o pridruživanju EU.
"Kvalitetni hrvatski proizvod može se prodati bilo gdje u Europi, tako da zahtjevi za devalvacijom kune dolaze iz interesnih skupina čiji proizvodi nisu konkurentni", kaže Švigir.
To se odnosi i na predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića koji, po ocjeni sindikata, "lobira za neuspješna poduzeća".
Uostalom, devalvacija ne jamči nikakav uspjeh ni većini izvoznika jer je hrvatski izvoz visoko ovisan o uvozu - prosječni hrvatski izvozni proizvod sadrži 50 posto uvoznih komponenata, a hrvatski brod je uvozno ovisan čak 70 posto, napominje Švigir.