Thiller, koji svoja istraživanja trenutačno provodi u Južnoafričkom institutu za proučavanje različitosti biljaka (SANBI) sa sjedištem u Cape Townu i njegovi suradnici predvidjeli su da će do 2080. zbog klimatskih promjena oko 1.350 europskih biljnih vrsta nestati s dosadašnjih europskih lokaliteta, ali bi ih većina, uz pomoć znanstvenika mogla početi uspijevati u sjevernijim dijelovima.
Utvrđeno je da bi se prosječna temperatura u Europi mogla do 2080. povisiti za 1,8 do 3,8 stupnjeva Celzija, a znanstvenici su u vezi s tim istražili dvije opcije - oni vjeruju da neke biljke neće biti sposobne za "migraciju" odnosno prilagodbu u sjevernijim dijelovima Europe, dok će se neke uspjeti prilagoditi ako klima ondje bude jednako blaga. U prvo vrijeme čak 22 posto biljaka bit će u opasnosti da u potpunosti nestane, a dva posto će ih sigurno nestati do 2080. Čak i među onima koje se uspiju prilagoditi, za čak 67 posto postoji manja opasnost da u dogledno vrijeme nestanu.
Prema istraživanju spomenute skupine znanstvenika europski floristički pejsaž bitno će se izmijeniti. Na sjeveru Europe rast će biljke koje su ranije uspijevale u toplijim južnim krajevima, a mediteranska flora premjestit će se na područja središnje Europe.
Najlošije će, prema njihovim predviđanjima, proći planinske biljke, na koje će globalno zatopljenje prouzročeno efektom staklenika najnegativnije utjecati. To je primjerice flora u Alpama, na balkanskim planinama, odnosno visokim predijelima Španjolske i Pireneja.