Osječka Uprava šuma od ukupno pregledanih 11.538 hektara uočila je zarazu na 4908 hektara, t.j. na 42,5 posto, s brojem legla od 200 do 4500 po hektaru.
Po riječima Stjepana Vidakovića, voditelja Službe ekologije Hrvatskih šuma osječke Uprave šuma, "gubar pripada skupini štetočinja koji se javljaju povremeno u kraćim ili dužim razdobljima, a njegova visoka brojnost traje dok se ne uravnoteži njegova biološka moć i otpornost okoliša nakon čega prestaje zaraza".
Visoka brojnost u proteklih 150 godina javila se 15-ak puta, a "najnovija je posljedica brojnih čimbenika, poput povoljne klime, vlage, smanjenja broja neprijatelja, kao što su ptice, kukci, patogeni organizmi i slično".
Zaprašivanja iz zrakoplova obavljena su ovih dana na hrastovim šumama u Đakovu, Tikvešu, Dardi i na području valpovačke Šumarije. Praćenjem rezultata (broj uginulih gusjenica na nadzornim plohama) možemo biti zadovoljni jer se broj tih nametnika dovodi u granice normalna stanja", kazao je Vidaković.
Gubar teško oštećuje hrastovu šumu, "no problem je što se mora uništavati i u susjednim državama, gdje se također pojavljuje, u BiH, SiCG i Makedoniji" jer gusjenice s pomoću dlačica mogu prevaliti na desetke kilometara.
Gusjenica gubara duga je do 7,5 cm. Kad se iskukulji, ostaje u stadiju gusjenice i za to se vrijeme hrani brsteći lišće, a presvlačenjem u pet faza počini velike štete na hrastovu drvetu, posebno kori". Zatim se pretvara u leptira koji opet polaže jajašca "i tako se razmnožavanje nastavlja", objasnio je Vidaković.