Naime, nakon dužeg vremena, u siječnju ove godine broj zaposlenih u industriji je na godišnjoj razini porastao za 1,1 posto, dok je u veljači povećan također za 1,4 posto.
U usporedbi s prethodnim mjesecom, u ožujku ove godine je broj zaposlenih u industriji također povećan, i to za 0,2 posto, dok je u odnosu na prosjek za cijelu 2004. godinu njihov broj bio veći za 1,3 posto.
No, u ožujku je prekinut trend porasta proizvodnosti rada. U siječnju je u odnosu na isti mjesec lani proizvodnost rada bila veća za 5,1 posto, u prva dva mjeseca prema istom razdoblju prošle godine za 0,7 posto, dok podaci za prvo tromjesečje pokazuju da je došlo do pada proizvodnosti za 1,1 posto u odnosu na prvi kvartal 2004. godine.
Promatrano prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), u ožujku ove godine u odnosu na isti mjesec lani broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji je povećan za 1,6 posto, uz smanjenje proizvodnosti rada za 0,8 posto.
U rudarstvu i vađenju je istodobno bilo 1,2 posto više zaposlenih, a proizvodnost rada je smanjena za čak 10,8 posto.
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom u ožujku pak bilježi 0,8 postotni pad broja zaposlenih na godišnjoj razini, uz rast proizvodnosti rada za 1,4 posto.
Unutar prerađivačke industrije, koja predstavlja više od 86 posto industrijske aktivnosti u Hrvatskoj, najveće se povećanje broja zaposlenih u ožujku u odnosu na isti mjesec lani bilježi u izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti (za 18,8 posto), proizvodnji uredskih strojeva i računala (18,6 posto) te proizvodnji duhanskih proizvoda (16 posto).
Istodobno je najveći pad broja zaposlenika zabilježen u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica (za 16,1 posto) te obradi kože i proizvodnji proizvoda od kože (za 7,1 posto).