Današnjom konferencijom počinje obilježavanje tog stradanja jer je upravo na današnji dan, 11. svibnja 1945., u Hrvatskoj počela primjena zloglasne odluke Predsjedništva AVNOJ-a od 21. studenoga 1944., kad je prije 60 godina iz svojih domova u Hrvatskoj prognano 13.000 Nijemaca i Austrijanaca, kazao je Mak.
Dodao je kako su oni "u roku od 15 minuta istjerani iz svojih domova s onim što su mogli ponijeti u rukama te pod prijetnjom oružja odvedeni u logore u Josipovcu, Valpovu i Krndiji te u više pustara".
"Najtužnije je što je u toj tužnoj povorci bilo najviše žena, djece i staraca", rekao je predsjednik Zemaljske udruge Podunavskih Švaba u Hrvatskoj Nikola Mak, naglasivši da je u cijeloj Hrvatskoj od posljedica teških uvjeta u logorima umrlo tri do četiri tisuće Nijemaca i Austrijanaca, a samo u logoru u Valpovu 1500".
"Premda se točan broj umrlih u logorima ne zna jer je sva dokumentacija uništena, pretpostavljamo da je u valpovačkom konclogoru umrlo oko 1500 žena, djece i staraca, a zahvaljujući svećeniku Peteru Fischeru, koji je također bio u tom logoru, raspolažemo s 1076 imena, koliko je posmrtnih ostataka i pokopano na valpovačkom groblju", rekao je Mak, kojeg su također kao sedmogodišnaka jugokomunističke vlasti otjerale u valpovački konclogor.
Naglasio je kako je "tek s novom demokratskom državom, Republikom Hrvatskom, 1991. javnost saznala za genocid koji se dogodio podunavskim Nijemcima, o onome što se događalo u logorima u Valpovu, Krndiji, Josipovcu te na slavonskim, srijemskim i baranjskim pustarama.
Središnja svečanost obilježavanja stradanja Nijemaca i Austrijanaca održat će se u subotu, 14. svibnja, na valpovačkom groblju, pod nazivom Dan progona.
Kako je najavljeno, nazočna će biti brojna izaslanstva najviših državnih tijela, Njemačkog veleposlanstva u Hrvatskoj, potpredsjednik Svjetskog saveza Podunavskih Švaba Rudolf Reimann, predstavnici Osječko-baranjske županije i grada Valpova.
"Dan progona Nijemaca i Austrijanaca obilježavamo s nakanom da odamo počast našim stradalim sunarodnjacima u tim bezumnim vremenima, ali i svim nevinim žrtvama nacističkog režima", rekao je Mak.
Od 1944. i nakon II. svjetskog rata iz Hrvatske je otišlo ili su ih protjerale jugokomunističke vlasti oko 150.000 Nijemaca i Austrijanaca.