Trodnevni skup održava se pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora, upriličen je u povodu 60. obljetnice bleiburške tragedije, a organizirala ga je Udruga Hrvatski kružni put, dok je suorganizator Počasni bleiburški vod iz Klagenfurta.
U Bleiburgu je, ističe Šeks, počinjeno "zlodjelo u svom najradikalnijem obliku", a "sve se to događalo u poratno vrijeme, po završetku 2. Svjetskog rata, uz znanje i odobrenje tadašnjih jugoslavenskih vlasti, u skladu s običajima komunističe diktature".
"Pamtimo strahote od 1941. do 1945., ali i one u hrvatskom poraću, a jedna od njih dogodila se u Bleiburgu, sredinom svibnja '45., (...) kada je izvršen genocid nad tisućama golorukih i bepomoćnih muškaraca, žena, djece i starih, civila koji nikada nisu bili u ratu", naglasio je predsjednik Hrvatskog sabora Šeks.
Također je podsjetio kako je "nepreglednu povorku ljudi koja se kretala prema Dravogradu i Bleiburgu zadesila strašna smrt, smrt sijana arbitrarno bez ikakvog postupka, propitivanja opravdanosti".
"Ne želimo nikada više prešućenu, zaboravljenu ili revidiranu povijest", rekao je predsjednik Hrvatskog sabora, naglasivši kako je zadaća povjesničara da na znanstvenim osnovama utvrde punu istinu.
Dodao je kako je činjenica da je još uvijek nepoznata istina o točnom broju i identitetu svih bleiburških žrtava.
Predsjednik Znanstveno-stručnog odbora za pripremu simpozija, akademik Dubravko Jelčić, ocijenio je da se ovaj međunarodni znanstveno-stručni skup "Bleiburška tragedija ili Hrvatski križni put 1945." održava u "ozračju restauracije povampirenog komunizma".
"Komunisti su iskoristili 60. obljetnicu pobjede nad fašizmom da bi ponovno pokušali nametnuti svoje teze o identičnosti komunizma i zapadnoeuropskog antifašizma", rekao je akademik Jelčić.
Posebno je naglasio da je "jugo-komunistička interpretacija događaja iz 1945. promašen posao".
Akademik Dubravko Jelčić osvrnuo se i na nedavnu izjavu predsjednika Republike Stjepana Mesića na odavanju počasti žrtvama Jasenovačkog logora, kada je, uz ostalo, predsjednik Mesić rekao kako ne voli usporedbe Bleiburga i Jasenovca te kako "ni jedan u Jasenovu nije kriv ni za koga nastradalog u fojbama i ni za koga stradalog na Bleiburgu, ali mnogi na Bleiburgu krivi su za nečiju smrt".
Jelčić je kazao kako je "zatečen činjenicom da predsjednik države, odnosno 'građanin predsjednik', diskriminira građane, jer jedni su za njega nesumnjivo nevini, dok sumnja u nevinost drugih, onih kojima nikada nije bilo suđeno".
Bleiburška tragedija dogodila se zadnjih dana rata, u svibnju 1945. , kada se veći dio hrvatskih oružanih snaga (domobrana i ustaških postrojba NDH) te mnogi civili . počeli povlačiti prema austrijskoj granici kako bi se predali savezničkim snagama. Na putu preko Celja, Slovenj Gradeca i Dravograda pred Bleiburgom ih je zaustavila britanska vojska te ih je izručila jugoslavenskoj partizanskoj vojsci.
Prema podatcima Hrvatske enciklopedije (LZ "Miroslav Krleža" 2000.) pokraj Bleiburga se predalo oko 95 tisuća hrvatskih vojnika, bez civila. Dio zarobljenika, vojnika i civila, poubijan je blizu Dravograda, Maribora i drugih slovenskih mjesta. Enciklopedija ne precizira broj žrtava, navodeći da se daju različite procjene. Najveći broj preživjelih sproveden je na "marševe smrti", tzv. Križni put koji je vodio kroz Sloveniju, Hrvatsku i velik dio nedakadašnje Jugoslavije, gdje su mnogi poubijani, a mnogi preživjeli odvedeni su u logore.