Predstavljajući izvješće o financijskim perspektivama i proračunu Unije, predsjednik češkog Zastupničkog doma Lubomir Zaoralek posebice je ukazao na postojanje različitih pristupa ovom pitanju, koji su međusobno kontradiktorni. Osvrnuvši se na pitanje veličine izdvajanja i nastojanja šest zemalja koje najviše uplaćuju u proračun da se umjesto predloženih 4 posto europskog BDP-a u proračun izdvoji 1 posto, Zaoralek se založio za načelo solidarnosti i odbacivanje nacionalnog egoizma. Potrebno je težiti uspostavljanju uravnoteženog razvoja i imati na umu ukupnu kompetitivnost EU, istaknuo je dodajući da će rasprava o proračunu biti test za EU.
Stajalište o neprihvatljivosti smanjivanja predloženih izdvajanja podržali su i predsjednik Europskog parlamenta Josep Borrell te Lamberto Dini, potpredsjednik talijanskog Senata.
U raspravi o proračunu istaknuta je i potreba poštivanja utvrđenog vremenskog okvira njegova donošenja, lipanj 2005., te uzimanja u obzir političkog kalendara, primjerice izbore u Njemačkoj i Poljskoj.
Predsjednik poljskog Senata Longin Pastusiak u svom je prilogu raspravi ustvrdio da bi svako odgađanje postizanja kompromisa moglo dovesti do opasne odgode u radu na zakonodavstvu kojim će se regulirati potrošnja sredstava pomoći. Po njegovoj ocjeni, odgovarajuća raspodjela dostupnih fondova među zemljama članicama bit će od vitalne važnosti za budućnost Europske unije, jer će samo biti moguće odgovoriti na izazove kompetitivnosti.
Govoreći o potrebi racionalizacije suradnje interparlamentarnih skupština, predsjednik Bundestaga Wolfgang Thierse posebice je upozorio je na preklapanje koje u mnogim aspektima postoji između parlamentarnih skupština Vijeća Europe i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), istaknuvši da unatoč tome često izostaje suradnja na zajedničkim pitanjima. Istodobno, postoji i problem preklapanja s Europskom unijom, koja sada raspravlja o brojnim pitanjima koja su ranije bila raspravljana samo unutar Vijeća Europe ili OESS-a. Thierse je također ukazao i na činjenicu da su mnoge funkcije Zapadnoeuropske unije (WEU) prešle na EU te da se WEU na ministarskoj razini nije sastao od studenog 2000. godine. Simptomatičan je i slučaj mediteranske regije, u kojoj postoje sve jače tendencije uspostave novih interparlamentarnih tijela iako se neka već postojeća također bave mediteranskim pitanjima.
Godišnjoj konferenciji predsjednika europskih parlamenata prisustvuje i predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, koji će u raspravi sudjelovati u subotu, kada je na dnevnom redu razmatranje vanjskih odnosa Unije, osobito sa zemljama jugoistoka Europe. Drugoga dana konferencije raspravljat će se o još jednoj vrućoj europskoj temi - ratifikaciji Europskog ustava.