Ove godine slavi se 60. obljetnica pobjede u Drugom svjetskom ratu i ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je ratne saveznike, ali i bivše neprijatelje da zajedno u Moskvi obilježe taj povijesni dan i odaju počast milijunima poginulih.
Ruski institut za ispitivanje javnog mišljenja proveo je anketu koja je pokazala da svake godine sve više Rusa smatra taj praznik osobitim, prenio je Interfax.
Dok je 2003. godine 83 posto ispitanika reklo da je 9. svibnja za njih važan datum, 2004. to je izjavilo 88 posto, a 2005. čak 91 posto.
Očekuje se da će se na velikoj proslavi u Moskvi Putinu, među ostalima, pridružiti američki predsjednik George W. Bush, francuski predsjednik Jacques Chirac, njemački kancelar Gerhard Schroeder, japanski premijer Junichiro Koizumi, a pozvan je i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Britanski premijer Tony Blair otkazao je svoj dolazak zbog parlamentarnih izbora.
"Drugi svjetski rat je bio najveća katastrofa u povijesti čovječanstva i najvažnija lekcija za sadašnju i sve buduće generacije", rekao je Putin uoči obilježavanja 60. obljetnice pobjede.
Niti jedna zemlja kao bivši Sovjetski Savez nije pretrpjela takva gubitke u, kako ga Rusi zovu, Velikom domovinskom ratu, uključujući oko 27 milijuna mrtvih.
"Gotovo svaka obitelj je izgubila rođake", rekao je patrijarh ruske Pravoslavne crkve Aleksej II.
Nakon nacističke invazije 22. lipnja 1941. uništene su tisuće gradova i sela u Sovjetskom Savezu. Prekretnicu u cijelom ratu označila je bitka kod Staljingrada 1942./1943.
Unatoč gubicima, sovjetski diktator Josif Visarionovič Staljin od tada je nemilosrdno vodio Crvenu armiju u borbe protiv Hitlerovih snaga sve dok njegovi vojnici nisu došli do rijeke Labe u Njemačkoj i izvjesili crvenu zastavu sa srpom i čekićem na Reichstagu u Berlinu.
Ljudski gubici i materijalna šteta bili su užasni.
Međutim, 60 godina nakon završetka rata odnosi između Rusije i Njemačke su takvi da Schroeder govori da "nikad nisu bili bolji", prenijela je agencija dpa.
Prije 10 godina Schroederov prethodnik Helmut Kohl bio je u Moskvi 9. svibnja, ali nije nazočio vojnoj paradi na Crvenom trgu. Ove godine će Schroeder zajedno s drugim svjetskim čelnicima sjediti na tribinama i gledati paradu.
Ipak, neki od pozvanih neće doći. Estonija i Litva odbile su pozive zbog toga što Rusija nije priznala represiju u vrijeme Staljinove vlasti.
Rusija ne tolerira kritike svojih srednjoeuropskih susjeda koji osuđuju svoje podjarmljenje pod sovjetsku vlast nakon što ih je Crvena armija oslobodila od nacista.
Novi ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko također će ostati kod kuće i proslaviti taj dan s veteranima u Kijevu.
Mjere sigurnosti u ruskoj prijestolnici bit će neviđene - središte Moskve pretvorit će se u bunker zbog moguće prijetnje čečenskih napada. Ruska prijestolnica ugostit će više od 50 svjetskih čelnika i ne želi nikakve propuste. Više od 20 tisuća pripadnika snaga reda, veliki broj pripadnika FSB-a kao i 2.000 specijalaca ministarstva za unutarnje poslove bit će zaduženo za sigurnost prijestolnice, domaćina i gostiju.
"Nadamo se da ništa neće pokvariti ovu veliku svečanost. Uvijek ima ljudi koji bi mogli napasti ono što je najsvetije", rekao je za France Presse dužnosnik Ureda ruskog predsjednika i potpredsjednik organizatorskog odbora Vladimir Kojin. On je pritom mislio na prijetnju čečenskih napada. Međutim, posjetio je da su "čečenski veterani također pridonijeli pobjedi" nad nacističkom Njemačkom.
Čečeni su bili među dijelovima onih naroda koje je Staljin deportirao u središnju Aziju nakon rata, uz službeno objašnjenje da su surađivali s nacistima. Šamil Basajev, koji je preuzeo odgovornost za otmicu u Beslanu, zaprijetio je Rusiji novim napadima.