Dobri gospodarski rezultati, skrb za sektore zdravstva i obrazovanja izborne su teme laburista, a glavni im je adut nastavak gospodarskog rasta, niske kamatne stope, niska nezaposlenost i niska inflacija.
Laburisti su najavili nastavak javne potrošnje ali po zlatnom načelu zaduživanja samo radi novih ulaganja u gospodarski ciklus. Obećali su smanjiti poreze siromašnima, umirovljenicima, mladim obiteljima i ljudima koji prvi put kupuju stan.
Ekonomisti ipak predviđaju da će laburisti morati podići poreze nakon izbora ne bi li milijardama funti pokrpali "crnu rupu" nastalu snažnom javnom potrošnjom, što pak laburisti odlučno niječu.
Svijetlu sliku zamračuje opasnost apstinencije birača kojih je 2001. godine samo 59,4 posto izišlo na izbore, najniže od 1918. Stručnjaci s Londonske škole za ekonomiju (LSE) prognoziraju rast apstinencije što bi moglo dovesti do Blairova poraza.
Tu opasnost priznaju i laburisti te je Blair redovito upozoravao da bi se "torijevci" mogli na vlast vratiti ulaskom "na stražnja vrata".
Izborni apstinenti
Prema anketi instituta Mori, tjedan dana prije izbora razlika između laburista i konzervativaca smanjila se na dva posto, a padne li izlazak na samo 52 posto, moglo bi doći do obrata, smatra LSE i upozorava da se birači konzervativaca u daleko većem broju odazivaju na izbore.
"Znatan dio stanovništva postao je skeptičan oko učinkovitosti glasovanja", upozorilo je nedavno izborno povjerenstvo, a prema anketama najviše apstiniraju mladi kojih će čak 46 posto rado glasati za TV reality-show, ali će na izbore samo 42 posto.
Mladi su i nedovoljno zastupljena izborna tema, ističu analitičari, a to se poglavito odnosi na zanemareno rastuće grupno uživanje alkohola s opijanjem do besvijesti ("binge drinking"). Ta pojava sve više zahvaća i djevojke (prema jednome izvješću, mlade Britanke piju triput više od francuskih ili španjolskih vršnjakinja).
Policija godinama upozorava na taj problem zbog kojeg društvo godišnje gubi 20 milijardi funti i 17 milijuna radnih dana.
Izbornu nezainteresiranost mladih ne dijele i umirovljenici kojih je 10,8 milijuna, od čega četiri milijuna živi ispod granice siromaštva, tvrdi Frank Cooper, predsjednik Nacionalne konvencije umirovljenika (NPC) odbacujući službenu brojku od dva milijuna.
Oni će "dati glas onome koji će dati primamljivije obećanje", tvrdi Cooper i žali što se nijedna stranka nije tim pitanjem ozbiljno pozabavila dok "umirovljenici traže rješenje odmah".
No, pravi gubitnici Blairovih osam godina su 10 posto najsiromašnijih u Britaniji u kojoj su bogatstva koncentrirana u rukama dva posto stanovništva. Oni su postali još siromašniji i još ovisniji o socijalnoj pomoći koja je opadala za samce i parove bez djece, jer se Blairova vlada pokazala doista velikodušnom u socijalnoj pomoći obiteljima s djecom. Tako je broj djece koja žive ispod granice siromaštva pao s 4,2 milijuna (1996/97.) na 3,5 milijuna u 2003/04.
Zdravstvo, gorući problem Britanaca
Nakon osam godina vlasti velik problem Britanaca ostaje zdravstvo s predugim listama čekanja i dubioznom skrbi. Laburisti su ubrizgavali milijarde funti u taj sektor koji je krajem 80-ih bilo na rubu sloma kada je 100.000 pacijenata čekalo više od dvije godine na operaciju.
Stanje se poboljšalo ali još su liste čekanja preduge i zato laburisti obećavaju izdvajati devet posto BDP-a u zdravstvo te tvrde da do 2008., nijedan pacijent neće čekati više od 18 tjedana od pregleda kod liječnika opće prakse do zaprimanja na bolničko liječenje.
Izborni pobjednici morat će riješiti i slučaj smrtonosne bakterije otporne na antibiotike MRSA, prisutne u bolnicama koja je također bila jedna od tema izborne kampanje.
Blair ili Brown
Važno pitanje je i budućnost samoga premijera Tonyja Blaira čije bi premijersko kormilo, prije ili kasnije, trebao preuzeti njegov uspješni ministar financija Gordon Brown, slažu se promatrači ali i sami laburisti kojih samo 25 posto vjeruje da će Blair odraditi do kraja treći mandat.
Karizmatik Blair spretan je komunikator ali ga je istrošilo osam godina na vlasti i meta je svih napada te mu prema jednoj anketi povjerenje daje smo 32 posto ispitanika. Naprotiv, 52 posto ispitanika vjeruje zatvorenijem Brownu (54), netaknuta imidža i zaslužnome za dobru gospodarsku bilancu.