Povjesničari će na skupu koji se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, kako napominje predsjednica Organizacijskog odbora Nada Kisić Kolanović, prikazati prepoznatljivost Hrvatske 1945. kroz analizu njezinih unutarnjih i vanjskih mogućnosti razvoja, kako u odnosu na pobijeđenu ideologiju "fašizma", tako i u odnosu na ideologiju i praksu "komunizma" koja postaje sastavnicom njezina novoga povijesnog ideniteta.
Na skupu će biti podastrijeta 33 referata, a uz hrvatske, sudjelovat će i povjesničari iz Slovenije i BiH.
Po riječima Nade Kisić Kolanović bit će izložena istraživačka problematika koja će sintetizirati nekoliko analitičkih cjelina. U prvoj su skupini izlaganja koja tematiziraju pitanja diskontinuiteta, ideologije i tehnologije preuzimanja vlasti nakon Drugoga svjetskoga rata, značenje baštine hrvatskog antifašizma, hrvatski "historikerstreit", odnos savezničkih sila prema Hrvatskoj te kulturološku komunističku matricu. Druga analitička skupina usmjerena je na razvojne procese hrvatskog društva, u komunizmu, neposredno nakon rata - analizu policijskog sustava, pravosuđa, odnosa vlasti prema vjerskim zajednicama, statusa manjina, sociokulturnog života gradova, zdravstvenih prilika i t. d. Posebna skupina referata posvećena je žrtvoslovnoj problematici, što uključuje problem metodologije žrtvoslovnih istraživanja.
Kako napominje Nada Kisić Kolanović povijest Drugoga svjetskoga rata i povijest komunizma još nije postala povijest već se preko nje prelamaju suvremeni politički i ideološki prijepori.
Organizacijski odbor skupa očekuju da će skup pridonijeti inovativnijim pristupima i metodama u hrvatskoj historiografiji.
(Hina) pp/xmc ymc