Pristupni sporazum od 860 stranica, zajednički za obje države, potpisali su predsjednici i premijeri Bugarske i Rumunjske, Georgij Parvanov i Simeon Sakskoburgotski, te Traian Basescu i Calin Tariceanu, u nazočnosti ministara vanjskih poslov u nazočnosti ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a, koji su se okupili u Luxembourgu na redovitom mjesečnom sastanku.
Ulazak u punopravno članstvo nije automatski zajamčen, budući da je u pristupni sporazum uvrštena "zaštitna klauzula", koja Europskoj uniji omogućava odgodu ulaska na godinu dana u slučaju da te zemlje ne ispune preuzete obveze.
Za nadzor provedbe preuzetih obveza zadužena je Europska komisija, koja se obvezala da će pri donošenju preporuke uzeti u obzir stajalište Europskog parlamenta.
"Ako Rumunjska i Bugarska budu očito nespremne za članstvo u EU, neću oklijevati s korištenjem zaštitne klauzule", izjavio je povjerenik za proširenje Olli Rehn pred zastupnicima Europskog parlamenta, koji je 13. travnja dao suglasnost na pristupni sporazum.
Obje će zemlje morati uložiti goleme napore u borbi protiv organiziranog kriminala, korupcije, u reformi državne administracije, jačanju kontrole na granicama prije nego što postanu članicama EU-a. Rumunjsku smatraju najlošije pripremljenom zemljom za članstvo u EU i s većim problem korupcije nego u Bugarskoj.
Bugarska i Rumunjska započele su pristupne pregovore s EU 15. veljače 2000. zajedno sa Slovačkom, Litvom, Latvijom i Maltom. Te četiri zemlje su zajedno sa skupinom od šest zemalja, koje su pregovore započele 1998. - Slovenija, Češka, Mađarska, Poljska, Cipar i Estonija - završile pregovore u prosincu 2002. godine, a od 1. svibnja 2004. punopravne su članice EU-a.
Bugarska je pristupne pregovore završila u lipnju 2004. , a Rumunjska šest mjeseci kasnije, u prosincu iste godine.
Bugarska i Rumunjska će u predstojećem razdoblju dobiti znatna financijska sredstva iz europskih fondova. Za razdoblje od 2007. do 2009. Bugarska, (osam milijuna stanovnika) moći će računati na 4,3 milijarde eura, Rumunjska, (22 milijuna stanovnika) na 10,7 milijardi eura.
Bugarska i Rumunjska bit će nasiromašnije članice EU-a. U Bugarskoj je prosječna plaća u javnom sektoru oko 160 eura, a više od polovice radnika u industriji ima samo 70-tak eura mjesečno. Socijalna i zdravstvena zaštita su na vrlo niskoj razini. U skoro triput mnogoljudnijoj Rumunjskoj, životni standard je još niži.
Europska unija ima ozbiljne zamjerke u pogledu pomanjkanja slobode tiska u Rumunjskoj, odnosa prema romskoj manjini, miješanju politike u pravosuđe i korumpiranosti na vrlo visokoj dužnosničkoj razini.
S problemom korupcije, iako u nešto manjoj mjeri, suočena je i Bugarska, u kojoj je izrazito jak organizirani kriminal. Ona će do ulaska u EU morati temeljito reformirati pravosudni sustav.
U gospodarskom smislu, najveći zalogaj za Bugarsku bit će zatvaranje trećeg i četvrtog reaktora u nuklearnoj elektrani Kozloduj, koja osigurava polovicu potrebne eletkrične energije. Sofija se u pristupnom sporazumu obvezala da će dva reaktora zatvoriti tijekom sljedeće godine.
Potpisivanjem pristupnog sporazuma, Bugarska i Rumunjska stječu status pristupajućih zemalja, umjesto dosadašnjeg kandidatskog statusa. U tijelima EU-a, Vijeću i Parlamentu, predstavnici dviju zemalja dobit će status promatrača.
Pristupni sporazum trebaju ratificirati sve zemlje članice EU-a.