Hodorkovski i Lebedev optuženi su po 11 točaka ruskog kaznenog zakona za prijevaru, pronevjeru i utaju poreza, čime su državu, tvrdi optužba, oštetili za gotovo milijardu američkih dolara, a optuženi su i za udruživanje u zločinačku organizaciju.
Krajnova optužnica tereti za prijevaru.
Tužiteljstvo je zatražilo za Hodorkovskog i Lebedeva zatvorsku kaznu u trajanju od 10 godina, dok za Krajnova traži uvjetnu kaznu zatvora od 5 i pol godina budući da je djelomično priznao krivnju.
Hodorkovski (41) je odbacio sve optužbe zbog kojih je u pritvoru od listopada 2003., a isto je učinio i Lebedev.
"Ne smatram se krivim ni po jednoj točki optužnice koja mi je predočena", kazao je Hodorkovski pred sucima na početku davanja svog iskaza 25. veljače ove godine na suđenju koje je počelo u lipnju 2004.
"Optužuje me se za kaznena djela koja jednostavno ne postoje, ili koja su izmislili istražitelji", istaknuo je tada poduzetnik i nazvao optužbe "nezakonitim i lažnim". Rekao je da su optužbe politički motivirane i da iza njih stoji Kremlj.
Hodorkovski je u svom prvom iskazu pred sudom istaknuo da je "ponosan" na svoj rad i na godine koje je proveo na čelnoj dužnosti u Jukosu.
Tužitelj Dimitrij Šohin izjavio je u srpnju prošle godine da se Lebedev pridružio skupini predvođenoj Hodorkovskim, kojoj je cilj bio ovladati dionicama velikih ruskih kompanija tijekom privatizacije devedesetih godina.
Hodorkovski, jedan od glavnih oligarha, koji se obogatio jeftino kupujući dionice državnih tvrtki nakon pada Sovjetskog Saveza, i jedan od najbogatijih Rusa, uhićen je u maniri najboljih američkih akcijskih filmova. Do zuba naoružani ruski specijalci uhitili su ga u listopadu 2003. u njegovu privatnom avionu na sibirskom aerodromu, te ga s lisicama na rukama i kapuljačom na glavi prebacili u jedan od dobro čuvanih moskovskih zatvora.
Mnogi misle da je suđenje kazna za njegove političke ambicije te da je ono označilo prekretnicu u odnosima Kremlja i krupnog kapitala. Službena Moskva ponavlja da u Rusiji, kao i u bilo kojoj drugoj zemlji, svi moraju plaćati poreze te da su na zapadu sudske parnice protiv nesavjesnih biznismena uobičajena stvar i nitko ih ne naziva političkim procesima.
Iako su kritičari najavili da bi slučaj Jukos mogao zaustaviti dotok stranih ulaganja u Rusiju, tijekom 2004. godine ona su porasla za 37 posto, tvrdi službena Moskva.
Amnesty International objavio je ovog mjeseca da smatra da uhićenje i sudski progon Mihaila Hodorkovskog i drugih osoba povezanih s Jukosom imaju važan politički kontekst.
Međutim, ta organizacija za ljudska prava odbila je priznati Hodorkovskom i drugim optuženima status političkih zatvorenika ili zatočenika savjesti. To je izazvalo buru negodovanja među brojnim ruskim aktivistima za ljudska prava koji su željeli da se optužene u slučaju Jukos prizna žrtvama političke represije.