Želimo surađivati, imati veći udio u Ini, platili smo 500 milijuna dolara u prvoj fazi privatizacije, a sada smo spremni i dalje ulagati, kazao je Geszti na susretu s novinarima.
Ističe da bi MOL želio izravne razgovore o drugoj fazi privatizacije Ine.
No, ne isključuje ni mogućnost da se ide s javnom ponudom Ininih dionica, ali smatra da je to u ovom trenutku preuranjeno. INA je dobra kompanija, ali za izlazak na burzu potrebno ju je pripremiti, rekao je Geszti, koji procjenjuje da bi za to trebalo najmanje godinu dana.
Sve moje informacije dolazi iz hrvatskih novina, ne znam da su razgovori počeli, odgovorio je Geszti na pitanje da li su već možda započeli razgovori s hrvatskom Vladom oko mogućnosti da MOL kupi dodatni udio u Ini.
Geszti je u nekoliko navrata ponovio kako se MOL drži Zakona o privatizaciji Ine.
Neki su hrvatski mediji krajem ožujka najavili da bi Vlada izmjenama toga Zakona mogla odustati od prodaje 15 posto dionica Ine na burzi, te špekulacije da bi umjesto toga paket dionica mogla prodati jednom ulagaču, najvjerojatnije MOL-u.
Mađarski MOL postao je strateški partner Ine u studenom 2003., a za 25 posto plus jednu dionicu Ine tada je platio 505 milijuna dolara.
Za dionice Ine tada se natjecao i austrijski OMV, njegova je ponuda bila niža (425 milijuna dolara), ali je i nakon toga izražavao spremnost da uđe u Inu.
Nakon godinu i pol dana, Geszti strateško partnerstvo Ine i MOL-a ocjenjuje uspješnim potezom za obje kompanije.
Potvrđuju to, kaže, i rezultati poslovanja za prošlu godinu u kojoj je INA ostvarila neto dobit nešto višu višu od 200 milijuna dolara.
Bitnom je ocijenio i odluku o modernizaciji Ininih rafinerija u Rijeci i Sisku, a smatra da postoje mogućnosti poboljšanja suradnje u djelatnostima istraživanja i prozvodnje, te izvoza, jačanja pozicije Ine u regiji, posebice BiH i Sloveniji.
Spomenuo je pritom i zajedničke aktivnosti Ine i MOL-a za kupnju Energopetrola, ne želeći za sada iznositi detalje te ponude.
Na upit u kojem bi smjeru mogla ići promjena formule za određivanje cijena naftnih derivata, Geszti je odgovorio da ne očekuje neke velike promjene.
Prema postojećem Pravilniku o određivanju cijena naftnih derivata, cijene se mogu korigirati svaki tjedan, a formula ovisi o kretanju cijena na tržištu Mediterana i kretanju tečaja dolara.
Nakon nedavnih povećanja cijena, premijer Ivo Sanader najavio je da su moguće promjene kako se cijene ne bi mijenjale svaki tjedan.
Trenutna formula je dobra, kazao je Geszti, ističući da je u protekla dva tjedna INA bila vrlo oprezna i nije slijedila ekstremne promjene cijena na tržištu.
Da je INA doslovno slijedila te ekstremne promjene cijene su se trebale povećati za 65 lipa, ali ona to nije učinila i taj oprez se isplatio, jer su se cijene na svjetskom tržištu počele stabilizirati, objasnio je Geszti.