Svetozar Karan iz Korenice u pritvoru je dočekao presudu gospićkog Županijskog suda koji ga je u srpnju 2003. osudio na 13 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika u zatvoru tzv. SAO krajine. Tu je presudu, u javnosti proglašenu skandaloznom zbog njezina obrazloženja, Vrhovni sud ukinuo i predmet vratio na ponovno suđenje, ovoga puta Županijskom sudu u Karlovcu, gdje se postupak još uvijek vodi.
Iako je prvostupanjska presuda ukinuta, Karanu je produljen pritvor, pa se žalio Ustavnom sudu, smatrajući kako za to nema razloga. No, Ustavni sud je utvrdio da je Vrhovni sud u ožujku ove godine pravilno odlučio kada je odbacio njegovu žalbu na određivanje pritvora. Vrhovni je sud, među ostalim, ocijenio da "izrazito surovi i bezobziran način postupanja počinitelja u vrijeme počinjenja djela" predstavlja posebno teške okolnosti djela zbog kojih je neophodno Karanu produljiti pritvor.
Ustavni sud je, stoga, odbio Karanovu tužbu, ustvrdivši da odlukama karlovačkog i Vrhovnog suda nisu povrijeđena njegova ustavna prava.
Prvostupanjska presuda Karanu izazvala je zaprepaštenje javnosti, ali i pravničkih krugova. U obrazloženju presude je, među ostalim, navedeno da su "preci optuženika došli u ove krajeve zajedno s Turcima prije 500 godina, kada su skupa s Turcima dolazili i uništavali Hrvate, a otkad su prisajedinili ove krajeve Jugoslaviji i praktično ih uništili na određenim područjima, sada žele da zauzmu ono dokle je Osmanlija došao, a skupa s Osmanlijama dokle su došli optuženik i njegovi preci".
Ukidajući tu presudu Vrhovni sud je upozorio da je gospićki sud u obrazloženju presude prešao okvire koji propisuju strukturu presude, posebno u dijelu gdje se polemizira s motivima njegova povratka u Hrvatsku 2000. - da se vratio kako bi nastavio živjeti "na hrvatskoj grbači, da bi je gospodarski oslabio i vodio u propast i nestanak radi ostvarenja memoranduma SANU".
Karan je optužen da je, od prosinca 1994. do polovice veljače 1995., kao pripadnik čete Vojne policije 15. korpusa tzv. vojske RSK i zapovjednik smjene straže u zatvoru za ratne zarobljenike, smještene u OŠ Frkašiću, tukao i zlostavljao ratne zarobljenike.