"Hrvati su bijesni i veliki dio hrvatskih medija ustrajava na tome da je sve to britanska urota da bi se njihova zemlja zadržala van EU-a. Zašto bi točno Britanija imala nešto protiv Hrvatske ostaje nejasno, no nacionalisti u manjim državama s burnim povijestima često vjeruju da ljudi drugdje do kasno u noć kuju zavjere protiv njih", piše kanadski tjednik.
"I upravo kada ste pomislili da ne može biti čudnije iz sjene se pojavljuje duh Austro-ugarskog carstva objavljujući svoju solidarnost s katoličkom Hrvatskom. Druge članice EU-a koje su također pripadale tom službeno katoličkom carstvu, Austrija, Mađarska, Slovačka, Slovenija, još uvijek Balkan južno od Hrvatske vide kao divljinu punu muslimana i pravoslavnih kršćana kojima se ne može vjerovati i nije ih zapravo briga hoće li se Gotovini ikada suditi za čišćenje Hrvatske od njenih pravoslavnih Srba. Te su tako upozorile da ako Hrvatska ne uđe onda neće ni Turska", nastavlja list.
"Embassy" podsjeća na izjavu austrijske ministrice vanjskih polsova Ursule Plassnik koja je, upitana sprema li se Austrija zaustaviti pristupne pregovore s Turskom u listopadu, rekla kako na to ne želi odgovoriti, te da je u ovom trenutku tema Hrvatska. "Prijetnja je bila dovoljno jasna, no vjerojatno neće završiti krizom koja bi podijelila EU jer Hrvati u konačnici doista žele poštivati zakon", ocjenjuje list.
"Hrvati su vrlo uznemireni time što su im njihovi pristupni pregovori zaustavljeni no njih EU-u nije privuklo samo obećanje blagostanja. Poput većine budućih novih članica u istočnoj i južnoj Europi oni su mnogo desetljeća živjeli pod samovoljnim vladama koje ne poštuju zakon a sada žele živjeti u zemljama gdje su ljudska prava zaštićena i svi moraju poštivati zakon.
Teškoća Hrvatske je u tome što je, za razliku od drugih kandidata za EU, nedavno prošla rat. Veliki dio Hrvatske bio je više od tri godine od strane srpskih postrojbi, a stotine tisuća Hrvata istjerano je iz svojih domova u graničnim područjima koja su stoljećima dijelili s lokalnom srpskom manjinom. Osjećaji su nakon nečega takvoga snažni te i razboriti ljudi koji poštuju zakon mogu izgubiti uravnoteženost", piše list.
"Embassy" podsjeća da je u operaciji "Oluja" kojom je Hrvatska "dobila rat sa Srbijom i vratila izgubljene teritorije" oko 150.000 hrvatskih Srba pobjeglo ili je istjerano iz svojih domova. "Gotovina može ili ne mora biti ratni zločinac, no on je imao zapovjednu odgovornost te zasigurno mora odgovoriti na optužnicu", zaključuje list.
"Haški sud godinama traži njegovo uhićenje ali je za većinu Hrvata Gotovina ratni junak i niti jedna vlada do sada, premda su se pretvarale da ga traže, nije bila spremna izručiti ga sudu", piše list i napominje kako ga je "možda sadašnja vlada koju vodi premijer Ivo Sanader spremna u načelu predati, no u praksi nije uspjela natjerati vlastiti obavještajni i policijski aparata da pomogne u potrazi".
"Nema dvojbi da veliki dijelovi hrvatske vojske, obavještajnog i policijskog establishmenta aktivno pokušavaju osujetiti potragu za Gotovinom a do sada se hrvatska vlada nije osjetila dovoljno snažna da se s njima izravno suoči. Mnogi u EU-u suosjećaju s teškoćama hrvatske vlade, no nitko nije spreman napraviti presedan prelazeći preko tako otvorenog nepoštivanja zakona, te će Hrvatska morati čekati pred vratima", piše "Embassy".
Hrvatska možda i neće morati dugo čekati jer će glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte u lipnju podnijeti izvješće u Vijeću sigurnosti te "ako kaže da Zagreb sada doista nastoji naći odbjeglog generala (za koga se ne vjeruje da se skriva u Hrvatskoj) prepreka će biti uklonjena", nastavlja list no dodaje kako hrvatska vlada mora urediti svoje sigurnosne snage i početi surađivati u potrazi.
"Kako se EU širi na jug i istok - Srbija i Bosna će se početi jednog dana od ovih dana početi pridruživati nizu - ovakva će se pitanja ponovno postaviti te je važno jasno postaviti pravila. Razboriti Hrvati pozdravit će pritisak koji će Bruxelles činiti na te vlade jer je to najbolji način da normaliziraju svoje zemlje i i potpunosti vrate vladavinu prava nakon noćne more balkanskih ratova. Hrvati će vjerojatno stvari razabrati na vrijeme da stignu Rumunjsku i Bugarsku i pridruže se EU-u 2007. godine", zaključuje se u komentaru kanadskog tjednika.