Hrvatska sa 4,3 milijuna stanovnika nema problema s vodom, ali svojim odnosom prema toj dragocjenosti može situaciju pogoršati, rekao je pomoćnik ravnatelja DHMZ-a Dušan Trninić. Kada se voda prodaje mora se voditi računa da ti izvori, bez obzira na obnovljivost nisu nepresušni, a svakako moramo zaštiti od prodaje nacionalni vodovod, rekao je Trninić. Apelirao je na potrebu štednje i racionalne potrošnje vode te potrebu izgradnje dvostrukih vodoopskrbnih cijevi, za piće i za ostalu upotrebu, jer je, rekao je, neprihvatljivo da vodom za piće peremo ulice.
Broj stanovnika na Zemlji se povećava, predviđa se da će do 2050. biti 10 milijardi stanovnika, a smanjuju se zalihe pitke vode pa će vrlo brzo doći do rascjepa raspoloživih količina vode s brojem ljudi. U 21. stoljeću zato treba računati sa sukobima zbog voda, rekao je Trninić.
Rezultati klimatskih procjena za sljedećih 50 do 100 godina predviđaju trend klimatskog zatopljenja, a temperature zraka će porasti od dva do 11 Celzijevih stupnjeva. To znači da ćemo se u skoroj budućnosti suočiti s ekstremnim vremenskim pojavama - ekstremnim sušama ili poplavama ili drugim vremenskim nepogodama, rekla je pomoćnica ravnatelja DHMZ-a Branka Ivančan Picek. Navela je da je danas moguće napraviti prognozu vremena za sedam do deset dana te da je izvanredan razvoj postignut i u sezonskim predviđanjima prirodnih fenomena.
V.d. ravnatelja DHMZ-a Ivan Čačić rekao je da je jedna od problema DHMZ-a da nema zatvorenu radarsku mrežu nad područjem Jadrana. To nam je crna rupa i kada bi se nešto dogodilo na Jadranu tada bismo mogli staviti ključ u ruke i turizmu i velikom dijelu naše privrede, rekao je Čačić dodajući da će novac za tri meteorološka radara za Jadran pokušati dobiti iz predpristupnih fondova Europske unije.
Dodao je da DHMZ ima tri velika radara te šest malih za potrebe obrane od tuče na kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Svjetski meteorološki dan, 23. ožujka, ove se godine obilježava uz temu "Vrijeme, klima, voda i održivi razvoj". Primarni cilj Svjetske meteorološke organizacije, kao najvećeg autoriteta UN-a za vrijeme, klimu i vodu, koje je i Hrvatska članica, jest poboljšati motrenje i predviđanje stanja zemljine atmosfere i vode, objediniti podatke te razviti efikasniji sustav za rana upozorenja kako bi se otklonili i smanjili učinci ekstremnih događanja.
Svjetskim danom voda, 22. ožujka ove godine, pod geslom "Voda za život" počinje desetljeće voda, koje su Ujedinjeni narodi proglasili za razdoblje 2005.-2015. Prema podatcima UN-a oko 1,1 milijardu ljudi na Zemlji nema stalan pristup zdravoj vodi, koja je, ističe UN, neophodna za zdravlje i kritična za održivi razvoj i smanjivanje siromaštva i gladi.