Ministri za energetiku i okoliš 20-ak država na dvodnevnom skupu o klimatskim promjenama i raspoloživim tehnologijama za borbu protiv te pojave počeli su na poziv britanske vlade neformalan pripremni skup za summit osam industrijski najrazvijenijih zemalja od 6-8. srpnja u škotskome Gleneaglesu (G8: SAD, Velika Britanija, Japan, Kanada, Rusija, Njemačka, Francuska, Italija).
Kilimandžaro je "poziv na buđenje i nedvosmislena poruka da je globalno gospodarstvo temeljeno na niskoj razini uporabe ugljena potrebno, dostižno i ostvarivo", rekao je Steve Howard iz skupine Climate Group.
Ta je skupina organizirala izložbu u londonskom Znanstvenom muzeju izloživši fotografiju Kilimandžara koji je u stoljeće izgubio 80 posto svog ledenog pokrova. Među izlošcima su i snimke Maršalovog otočja kojima prijeti nestanak zbog porasta razine mora, javlja CNN.
Predsjednik G8 za 2005., britanski premijer Tony Blair zacrtao je dva prioriteta za 2005. - klimatske promjene i Afriku.
Njegov ministar gospodarstva Gordon Brown pozvao je sve bogate zemlje da djeluju protiv globalnog zatopljenja, prenosi France presse.
"Udio Europske unije u emisiji ugljičnog dioksida (u svijetu) iznosi 15 posto, a G8 sam čini polovicu odašiljača. Dakle, budu li djelovali samo najbogatiji može se učiniti mnogo", rekao je Brown.
No, osim G8 u Londonu su zastupljene još tri industrijske zemlje: Australija, Španjolska, Poljska te proizvodne sile s juga: Kina, Indija, Brazil, Južna Afrika, Južna Koreja, Indonezija, Meksiko, Iran i Nigerija.
Na sastanak su pozvane zemlje koje imaju najveće potrebe za energijom u idućih 30 do 40 godina i one koje u atmosferu ispuštaju najveće količine CO2 te najveći proizvođači ugljena.
Ispuštanje ugljičnog plina i drugih supstanci koje zagrijavaju atmosferu uglavnom su posljedica korištenja energije fosila od kojih je najveći onečišćivač ugljen (više od nafte i plina).
U drugome planu skupa je gospodarski bum novih zemalja, što bi moglo dovesti do nekotrolirane emisije CO2 i planetarne kataklizme.
Tako bi Kina i Indija mogle zajedno oko 2015. godine prijeći razinu CO2 Sjedinjenih Država, najvećeg svjetskog onečišćivača.
Zbog toga Blair drži nužnim dogovoriti nova smanjenja emisije plina s učinkom staklenika nakon 2012., kada prestane vrijediti Protokol iz Kyota kojim su utvrđene kvote smanjenja emisije štetnih plinova samo za industrijski najrazvijenije zemlje.
No, kako SAD nije potpisao taj sporazum tvrdeći da je suviše restriktivan, nove industrijske sile američkim odbijanjem opravdavaju vlastito nepristajanje na smanjenje CO2.
Skup u Londonu trebao bi dakle sve strane privesti k dijalogu, nužnom za izlaz iz zastoja pregovora o klimatskim promjenama.