HINA - Financijski servis
Krediti banaka stanovništvu u Hrvatskoj po prvi su put premašili polovicu ukupnih kredita.
Tako je udio kredita stanovništvu u ukupnim kreditima na kraju prošle godine iznosio je 50,7 posto. Ili od ukupno 128,7 milijardi kuna kredita nebankarskom sektoru krediti stanovništvu na kraju 2004. iznosili su 65,2 milijarde kuna, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.
Krediti poduzećima činili su 41,4 posto (ili 53,3 milijardi kuna) od ukupnih kredita nebankarskom sektoru. Ostatak se odnosi na kredite središnjoj i lokalnoj državi (ukupno 7 posto), te ostalim nebankarskim institucijama.
Ovi podaci pokazuju orijentaciju banaka na kreditiranje stanovništva motivirano izdašnijim prinosima i prihvatljivim rizikom, a da bankari i dalje računaju na dinamično kreditiranje građana govore i najnovije najave više banaka o daljnjem snižavanju kamatnih stopa i poboljšanja uvjeta za odobravanje pojednih vrsta kredita, pogotovo stambenih.
Krediti banaka nebankarskom sektoru porasli su u 2004. godini za 13,8 posto, što je za 2 postotna boda manje nego u godini prije.
Pritom su krediti stanovništvu prošle godine povećani za 10,2 milijarde kuna ili za 18,7 posto, što ipak predstavlja umjereno smanjenje godišnje stope rasta prema 27,7 posto koliko je iznosila u godini prije.
Krediti poduzećima pak u 2004. zabilježili su godišnju stopu rasta od 8 posto, što predstavlja ubrzanje u odnosu na 2003. kada je ostvaren njihov rast od 5,1 posto.
U ukupnom povećanju kredita stanovništvu stambeni krediti povećani su za oko 4,5 milijardi kuna, pa su ukupni stambeni krediti stanovništvu na kraju 2004. iznosili 21,4 milijarde kuna, čime se i njihov udio u ukupnim kreditima građanima povećan na jednu trećinu (32,8 posto).
I podaci HNB-a o strukturi kredita stanovništvu za zadnje tromjesečje 2004. ukazuju na pojačani rast stambenih kredita - za 7,5 posto odnosno 1,5 milijardi kuna, te ostalih kunskih kredita koji uključuju nenamjenske kredite i prekoračenja po tekućim računima - za 5 posto ili 1,4 milijarde kuna.
Povećanje ostalih kunskih kredita, pojašnjavaju analitičari središnje banke, može se povezati sa povećanom osobnom potrošnjom u blagdansko vrijeme tijekom prosinca, dok je rast stambenih kredita povezan sa pojačanom potražnjom na tržištu nekretnina.
No, napominju, i dalje najveći dio kredita otpada na osobnu potrošnju. Tako ostali kunski krediti zajedno s kreditima po kreditnim karticama te kreditima za kupnju automobila čine 62,5 posto ukupnih kredita odobrenih stanovništvu.