Izvješće o dosadašnjoj provedbi stand-by aranžmana s MMF-om, koje je na Odboru Fonda trebalo biti sredinom ožujka, saznaje se danas u HNB-u, odgođeno je za kraj lipnja ili početak srpnja, a postoje naznake da bi Misija MMF-a Hrvatsku mogla posjetiti u svibnju ove godine.
Do tada bi trebali biti poznati i konačni podaci o fiskalnom deficitu za prošlu godinu, potrebni i za procjenu mogućnosti realizacije ovogodišnjeg proračuna i planiranog deficita od 3,7 posto, koji su i bili razlogom odgode izvješća.
No, bez obzira na nalaze MMF-a, u HNB-u naglašavaju da središnja banka ima dovoljno snage i odlučnosti da nastavi s politikom najavljenom još krajem prošle godine, odnosno s najavljenim promjenama u sustavu.
Primjer takvih promjena su i odluke s jučerašnjeg Savjeta HNB-a po kojima će od 1. travnja ove godine središnja banka započeti s operacijama na otvorenom tržištu, i to za početak s obrnutim repo operacijama, odnosno otkupljivanjem trezorskih zapisa Ministarstva financija od banaka. Ovisno o stanju likvidnosti na tržištu, HNB ima mogućnost i ad hoc prodaje zapisa, odnosno operacija fine prilagodbe i strukturnih operacija.
HNB je donijela i niz mjera daljnje liberalizacije kapitalnih transakcija s inozemstvom, kojima se, među ostalim, nerezidentima omogućava neograničeno ulaganje u hrvatske vrijednosne papire, izuzev blagajničkih i trezorskih zapisa (u naredne 4 godine). Za rezidente su, pak, zadržana ograničenja u depozitnim poslovima, odnosno još uvijek im nije omogućeno slobodno otvaranje računa u stranoj banci, kao i ograničenje da rezidenti nerezidentima ne mogu izdavati kredite na razdoblje kraće od godine dana.
U ocjeni dosadašnjih mjera usmjerenih na smanjenje inozaduživanja hrvatskih banka, u HNB-u podsjećaju da je, iako je očito ostalo dovoljno mjesta za smanjivanje kamatnih stopa na kredite, bankama jasno dano do znanja da idući korak središnje banke ovisi o smanjivanju zaduživanja u inozemstvu. Ako će kreditna ekspanzija imati negativne učinke na stabilnost cijena, HNB će uvesti i odgovarajuće mjere.