Fina bi, po predloženim dopunama, pružala informacijsko-tehničku i drugu potporu navedenom Vladinom projektu, po kojemu bi tijela državne uprave bila dužna poslovnim subjektima i građanima na brz i jednostavan način pružati usluge na jednom mjestu.
Na taj bi se način, vjeruju u Vladi, velikim dijelom otklonile postojeće administrativne zapreke u državnoj upravi, a tvrtkama i poduzetnicima omogućilo nesmetano poslovanje.
Iako su suglasni da je Fina, zbog široke baze podataka i educiranog kadra, jedina osposobljena pratiti one-stop-shop projekt, članovi Odbora upozorili su da za taj, za hrvatsko gospodarstvo izuzetno bitan projekt, treba osposobiti i inače tromu administraciju.
Dragica Zgrebec (SDP) kazala je kako nije sigurna da će Fina moći zadovoljiti sve koji će joj se obratiti ako se ne provede cjelovita reforma državne uprave i podignu stručne kvalitete zaposlenika u državnoj upravi.
Predsjednik Odbora, HDZ-ovac Šime Prtenjača upozorava pak da je, zbog obima posla, potrebno restrukturirati Fininu bazu podataka, odnosno osloboditi je gomile statističkih podataka koje nisu u njezinoj nadležnosti, a kojima je, kaže, zatrpana.
Odbor je podržao prijedlog izmjena Zakona o područjima od posebne državne skrbi i Zakona o brdsko-planinskim područjima, kojima se predviđa uklanjanje roka do kojega općine u spomenutim područjima mogu zadržati prihode od poreza na dohodak i dobit.
Naime, važećim zakonima tu bi pogodnost ta područja mogla korisititi do sredine ove godine, a izmjenama se taj rok briše.
Po tim izmjenama, koje su predložili Vlada i SDP, oko 170 općina u područjima od posebne državne skrbi prihodovale bi oko 285 milijuna kuna, a oko 40 općina u brdsko-planinskim područjima oko 45 milijuna kuna.