Izborno povjerenstvo objavilo je, nakon prebrojavanja svih glasačkih listića, da su komunisti u nedjelju osvojili 46,1 posto glasova u toj bivšoj sovjetskoj republici koja je najavila izlazak iz zone ruskog utjecaja i približavanje Europskoj uniji.
Moldavski demokratski blok (centar) osvojio je 28,41 posto glasova, a Demokršćanska narodna stranka (desnica) 9,7 posto.
Cilj prozapadnog zaokreta komunista koje vodi predsjednik stranke i šef države Vladimir Voronjin bio je pridobiti javnost umornu od miješanja Rusije u unutarnja pitanja zemlje, a takvu orijentaciju, po kojoj se ne razlikuju od ostalih stranaka, komunisti trebaju potvrditi idućih mjeseci.
Odaziv birača iznosio je "oko 65 posto" prema izbornom povjerenstvu, koje je ocijenilo da su izbori "bili demokratski, otvoreni, uz sudjelovanje međunarodnih i lokalnih promatrača" te da su "odgovarali međunarodnim standardima".
Tijek izbora nadziralo je oko 750 stranih i 2.500 domaćih promatrača.
PC je na izborima 2001. vodio prorusku politiku i tada je dobio više od 50 posto glasova i 71 mjesto u parlamentu.
Voronjin i Moskva zahladili su odnose nakon što je Moldavija izbacila desetke ruskih državljana optuživši ih za "miješanje" u izborni proces. Moskva je na to optužila Voronjina da ide putem sukoba.
Njihov je razlaz najveći oko Pridnjestrovlja, separatističke regije na moldavskom teritoriju, koju podupire Rusija čiji su vojnici još uvijek ondje unatoč međunarodnim sporazumima koji traže njihovo povlačenje.
Glasovi stranaka koje nisu uspjele prijeći izborni prag od 6 posto bit će raspoređeni na druge, te su komunisti sigurni da će osvojiti većinu od 101 mjesta u parlamentu.
Prema moldavskom ustavu parlament treba idućih tjedana birati predsjednika zemlje. Stoga komunistima ostaje osigurati potporu manjeg broja parlamentaraca kako bi dobili i "predsjedničku većinu" od tri petine, odnosno 61 glas potreban za izbor predsjednika države.
Ocjenjuje se da će im to bez teškoća poći za rukom.