Nakon povratka na vlast 2001., komunisti su i opet glavni favoriti na izborima u toj 4,2 milijunskoj zemlji koja graniči s Rumunjskom i Ukrajinom, i koja je jedna od najsiromašnijih u Europi s prosječnom plaćom od 150 dolara mjesečno.
Prema ispitivanjima javnog mnijenja, komunisti bi na izborima mogli dobiti između 49 i 62 posto glasova.
U vrlo podijeljenoj oporbi samo nacionalisti Pučke demokršćanske stranke (PDK) i centristi (na vlasti do 2001.) okupljeni u Moldavski demokratski blok (MDB) imaju izgleda prijeći izborni prag, piše agencija France presse izvještavajući iz glavnog grada Kišinjeva.
Demokršćani, koje vodi Juri Rosca, najradikalniji su protivnici režima predsjednika Vladimira Voronjina i mogli bi dobiti između 15 i 20 posto glasova.
Blok MDB, kojem proriču 15 do 21 posto glasova u utrci za 101 mjesto u parlamentu, također zagovara priključenje Europskoj uniji no njeguje odnose s Moskvom koja ga diskretno podupire.
Naprotiv, demokršćanin Rosca evidentno je slijedio ukrajinski primjer pa je kampanju vodio u narančastoj boji po uzoru na pobjedu oporbe u Ukrajini i Rumunjskoj. Naličje njegove kampanje jest da ne može računati na 30 posto birača ruskog i ukrajinskog podrijetla.
Ostali stanovnici Moldavije, njih oko 64 posto, govore rumunjskim i smatra ih se prozapadnim dijelom države. Oni bi mogli birati komuniste koji su se zadnjih mjeseci oštro okrenuli prema europskim integracijama.
Komunisti su u kampanji isticali 7,4 postotni rast iz proteklog mandata no za analitičare i kritičare on nije odraz pokretanja gospodarstva već plod rada moldavskih gastarbajtera koji izdržavaju obitelji u domovini. Procjenjuje se da ih u inozemstvu radi između 300.000 i milijun.
Svjetska banka drži da novac prebačen u domovinu čini barem 25 posto moldavskog BDP-a koji po stanovniku ne dosiže ni 600 dolara, u toj zemlji koja je nekada bila povrtnjak SSSR-a, a danas proizvodi jedva za svoje potrebe.
O dimenzijama siromaštva jasno govori svrstavanje Moldavije na 113. mjesto među 159 zemalja u svijetu, odmah iza Vijetnama.
Izborna kampanja protekla je u djelomice napetim odnosima Kišinjeva i Moskve nakon što su moldavske vlasti protjerale 80 Rusa optuženih za protuzakonitu kampanju u korist oporbenih stranaka, a predsjednik Voronjin zabranio promatrati izbore predstavnicima Zajednice Neovisnih Država (ZND, bivši SSSR bez baltičkih država), dok je pristao na one iz OESS-a.
Moskva, koja u Moldaviji vidi još jednu mogućnost gubitka svog utjecaja na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza, nakon Gruzije i Ukrajine, zaprijetila je prošlog mjeseca Kišinjevu gospodarskim i političkim sankcijama.
O gubitku utjecaja u četvrtak se raspisao i ruski tisak izražavajući zabrinutost "narančastom unijom", čiji su prozapadni predsjednici zadnjih dana oglasili zbližavanje. Pod naslovom "Narančasta antanta", dnevnik Kommersant piše o predizbornom sastanku gruzijskog predsjednika Mihaila Saakašvilija, ukrajinskog Viktora Juščenka i moldavskog Voronjina, te zaključuje da trojni savez sada želi donositi odluke neovisno od volje Kremlja.
S pitanjem "Kraj ZND-a?" slično zaključuje i Izvjestija, a ruski tisak optužuje Moskvu da se u postsovjetskom prostoru ponaša nespretno i da ne razumije promjene nastale u vremenu, prostoru i ljudima tijekom posljednje dekade.
Od Moldavije - koja je 1991. proglasila neovisnost, a referendumom iz 1994. odbila se povezati s Rumunjskom - odvojilo se Pridnjestrovlje s većinskim rusofonim stanovništvom koje je Staljin pripojio Moldaviji. Pridnjestrovlje je 1991. proglasilo neovisnost, a 1992. slijedili su sukobi rusofona i Moldavaca, koji su okončani intervencijom ruskih vojnika kojih je još oko 1.500 u Moldaviji.