"Vlada je općenito poštivala ljudska prava svojih građana; ipak, bilo je problema na nekim područjima", stoji u dijelu State Departmentova godišnjeg izvješća o ljudskim pravima u pojedinim zemljama svijeta u 2004. koji je posvećen Hrvatskoj.
U izvješću se navodi problem suđenja za ratne zločine, za koja se kaže da su još etnički pristrana protiv hrvatskih Srba, kao i problem povrata imovine srpskih izbjeglica.
Unatoč ustavnoj zaštiti manjina i naporima Vlade Ive Sanadera te poboljšanoj situaciji za manjine u 2004., u praksi još postoji otvorena i ponekad snažna diskriminacija Srba i Roma, kaže izvješće.
State Department navodi kako je hrvatska Vlada općenito surađivala s Haškim sudom i u 2004. zamjetno poboljšala suradnju, ali da je problem ostalo uhićenje generala Ante Gotovine.
"Ostala su pitanja o Vladinoj revnosti u otkrivanju bivšega generala Ante Gotovine optuženog 2001. Nedostatak napretka u pronalaženju Gotovine doveo je u pitanje ozbiljnost Vladinih napora da ispuni svoje pravne i političke obveze prema ICTY-ju", kaže izvješće.
Premda Ustav jamči neovisnost pravosuđa, hrvatsko pravosuđe je i u 2004. nastavilo patiti od stanovitog političkog utjecaja kao i zbog približno milijun nagomilanih slučajeva i problema financiranja i neobučenosti, ocjenjuje se u izvješću.
Navodi se i da su elektronski mediji u Hrvatskoj bili podložni političkom pritisku te da je bilo pokušaja utjecaja na izvješćivanje na nacionalnoj televiziji.
Na nekoliko područja, uključujući pravosuđe, zapošljavanje, stanovanje i slobodu kretanja bilo je diskriminacije Srba, kaže State Department.
U izvješću se navodi da međunarodni promatrači zapažaju određen napredak u objektivnosti u sudskim odlukama u suđenjima za ratne zločine, ali i dalje izražavaju zabrinutost da je pravosudni sustav nacionalno pristran. Premda se broj pojedinaca procesuiranih za ratne zločine u 2004. smanjio u odnosu na 2002. i 2003., "većina optuženih i dalje su etnički Srbi", stoji u izvješću.
Izvješće navodi kako je zabilježena različita stopa osuda i oslobađanja, ovisno o etničkom identitetu optuženog: 67 posto svih Srba proglašeno je krivim, a samo 25 posto Hrvata. U prvih 10 mjeseci 2004. Srbi su predstavljali 23 od 27 uhićenih za ratne zločine, 3 od 3 optuženih, 85 od 105 osoba kojima se sudi, 9 od 12 oslobođenih i 18 od 20 proglašenih krivim. Procesi u odsustvu, unatoč naporima da se ta praksa smanji, odnosili su se skoro isključivo na Srbe, kaže izvješće.
Uhićenja hrvatskih Srba pod optužbama za ratne zločine su se nastavila, ali se tijekom godine njihov broj smanjio, kaže State Department, navodeći da je od 23 Srbina uhićena u prvih 10 mjeseci 2004., 21 oslobođen i da su vlasti u većini slučajeva povukle optužnice ili dale amnestiju.
U izvješću se navodi kako je 25 hrvatskih Srba i dalje u zatvoru nakon što su proteklih godina osuđeni na netransparentnim, politiziranim suđenjima.
Međunarodni promatrači i dalje su zabrinuti da strah od uhićenja Srba zbog ratnih zločina, često temeljenih na slabim dokazima, odvraća neke izbjeglice od povratka u Hrvatsku. Tako su od uhićenih 25 Srba za ratne zločine njih 20 bili povratnici, kaže izvješće.
Unatoč ukupnom povećanju tolerancije prema Srbima u Hrvatskoj, izvješćuje se o pogoršanju klime u Dalmaciji u 2004. Navode se zlostavljanja lokalnog srpskog stanovništva i pravoslavnog svećenstva u Kistanjama te uznemiravanje svećenstva u Šibeniku i Zadru. Zapaža se da izvori izvješćuju o slabom razumijevanju i zaštiti policije.
Navodi se i povremeno nasilje prema Srbima poput slučaja u Zemuniku Gornjem gdje je napadnut stariji Srbin u ožujku, napad nogometnih navijača na srpsku obitelj u Sotinu u lipnju te napad na Srbina u Vodicama u srpnju.
U izvješću se navodi da je bilo izoliranih izvješća o političkom utjecaju na sudove na lokalnoj razini. Spominje se da je u kolovozu hrvatski Vrhovni sud ukinuo oslobađajuću presudu suca Slavka Lozine u Splitu u slučaju ratnih zločina u zatvoru Lora i zatražio novo suđenje. I promijenjeno sudsko vijeće pokazuje pristranost u korist optuženih vojnika Hrvata, presudivši u rujnu protiv njihova pritvora unatoč tomu što su prije propuštali pojaviti se na sudu, stoji u izvješću.
Većina sudova prekinula je praksu skupnog osuđivanja osoba na suđenjima u odsutnosti djelomice zahvaljujući naporima glavnog tužitelja i ministra pravosuđa, primjećuje State Department.
U izvješću se navodi kako je hrvatska Vlada u 2004. pojačala napore na povratku izbjeglica, posebice u obnovi i vraćanju ilegalno zauzetih domova. Tako je oko 80 posto pomoći u obnovi pruženo Srbima, a bitno je smanjen broj legalno i ilegalno zaposjednute imovine. Zapaža se, međutim, da Vlada nije provela svoj plan pomoći u povratku izbjeglih Srba osiguravajući državni smještaj onima koji su prije imali stanarska prava izvan ratom zahvaćenih područja.
Izvješće navodi kako u slučajevima vezanim za povrat imovine zakoni implicitno pogoduju Hrvatima u odnosu na Srbe te navodi da još 1750 većinom Srba izbjeglica nije moglo doći do svoje imovine koju zauzimaju Hrvati. Prema procjenama Vlade, 54 kuće su i dalje ilegalno zaposjednute dok je većina legalno zaposjednuta dok Vlada ne osigura alternativni smještaj privremenom korisniku, kaže ono.
Što se tiče Roma, navodi se da su suočeni s mnogim preprekama u Hrvatskoj uključujući jezik, nedostatak obrazovanja, državljanstva i osobnih dokumenata, visoku nezaposlenost i rasprostranjenu društvenu diskriminaciju.
Izvješće kaže kako su Vladini dužnosnici pokušavali utjecati na Hrvatsku televiziju i među ostalim navodi da su u svibnju ministar i jedan od potpredsjednika Vlade zahtijevali da urednik demantira objavljenu vijest te su zaprijetili uvođenjem poreza na dodanu vrijednost na televizijsku pretplatu. Također se navodi da je predsjednik Hrvatskog sabora u rujnu izrazio nezadovoljstvo informativnim programom na HT-u i objavio da zakon o HRT-u treba izmijeniti kako bi se mogle izvršiti personalne izmjene u informativnom programu HRT-a. Na sastanku s čelništvom HTV-a prijetilo se ukidanjem pretplate, ako se stanje s televizijskim vijestima ne promijeni, dodaje se u izvješću.
State Department također kaže da su lokalni elektronički mediji u Hrvatskoj podložni političkom pritisku jer je većina njih barem u djelomičnom vlasništvu lokalnih vlasti.