Financijska slika državnih brodogradilišta je jako loša, a održavaju se samo od izravnih državnih subvencija, rekao je Vranković na sjednici županijske Skupštine.
Dodao je da bez suradnje države, područne i lokalne uprave brodogradilišta neće napredovati te da je za 5 do 10 godina moguće ostvariti njihovo prihvatljivo financijsko poslovanje.
Primorsko-goranska županija izradila je u suradnji s riječkim Ekonomskim fakultetom studiju "Brodogradnja - novogradnja i remont" od 30 stranica koja je danas predstavljena na sjednici županijske Skupštine.
Vranković je kazao da je sadašnje stanje u brodogradnji na razini 1998. te da je 2000. prekinuta stalna brige uz pokušaj "ad hoc" rješenja.
"Tek nam slijedi ponavljanje mjera iz razdoblja od 1995. do 1998., odnosno ponovna sanacija i rastrukturiranje", rekao je Vranković dodavši da mjerodavno ministarstvo radi na tome i da će ponovno angažirati konzultante.
Među zaključcima koje je predložilo županijsko Poglavarstvo, a Skupština danas prihvatila, je zahtjev da Vlada hitno izradi strategiju razvoja brodogradnje te da u pregovorima s Europskom unijom istakne ulogu brodogradnje kako bi ju zaštitila prije ulaska u Uniju. Navedena su i nužna ulaganja u obnovu i modernizaciju, restrukturiranje te veće uključivanje domaće prateće industrije.
Županija bi vijećnicima trebala pomoći da definiraju odluke i aktivno se uključe u pomaganje brodogradnji, a u zaključcima nije vidljiva uloga Poglavarstva, rekao je Vranković te zatražio da se "rasprava usmjeri u konkretnom smjeru, a ne u politizaciju".
Župan Zlatko Komadina upitao je "čime je županijska skupština zaslužila da se skrb o brodogradnji ocijeni neiskrenom" te da "ne vidi što je to politiziranje u skrbi za brodogradnju."
O stanju u državnim brodogradilištima izlagala je direktorica Hrvatske brodogradnje "Jadranbroda" Nada Braović. Istaknula je veliki udio brodogradnje u ukupnom izvozu i punu zaposlenost kapaciteta u sljedećih 4 do 5 godina.
U knjigama narudžbi pet državnih brodogradilišta sada je 88 brodova, vrijednih ukupno 2,7 milijardi dolara, a poslovanje opterećuje stalno povećanje cijena čelika i nepovoljan tečaj dolara.
Braović je navela da bi brodogradilišta od 2005. do 2010. trebala biti posve restrukturirana, a nakon toga konačno privatizirana.
Direktor brodogradilišta "3. maj" Gvozden Rukavina naglasio je da su produktivnost i proizvodnja u posljednje dvije godine u tom brodogradilištu znatno povećani. U knjizi narudžbi je 16 brodova, a kapaciteti popunjeni do kraja 2007.