Španjolska je prva zemlja EU-a koja će zatražiti potporu svoje javnosti za europski ustav, a njezino "da" na referendumu ubio bi pozitivan signal ostalim zemljama koje će o tom pitanju kroz sljedećih 18 mjeseci održati referendume.
Dok sva istraživanja javnog mišljenja pokazuju da će većina Španjolaca glasovati za ustav, najveća briga vlade je da će odaziv biti prenizak, što bi pokazalo indiferentnost glasača prema Uniji.
Istraživanja istovremeno pokazuju visoko neznanje o ustavu u Španjolskoj. Trećina ispitanika u istraživanju Eurobarometar iz studenog prošle godine rekla je da uopće nije čula za taj dokument, a 55 posto da vrlo malo o njemu zna. Samo 12 posto ispitanika kazalo je da je poprilično upućeno u njegov sadržaj.
Dogovoren na Europskom vijeću 18. lipnja 2004, a potpisan u Rimu 29. listopada za vrijeme nizozemskog predsjedavanja, nakon gotovo dvogodišnjih pregovora o njegovom sadržaju, povelja od 325 stranica općenito je misterij većini običnih Europljana. Po Eurobarometru od prošlog mjeseca, čak trećina svih Europljana uopće nije čula za
ustav.
Da bi stupio na snagu on treba ratifikaciju svih 25 članica EU: tri zemlje - Litva, Mađarska i Slovenija, već su ratificirale ustav kroz parlamentarnu proceduru. Dok se većina zemalja odlučila za parlamentarnu metodu, deset njih - Češka, Danska, Francuska, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Portugal, Španjolska i Velika
Britanija - odlučile su pozvati na nacionalni referendum, bilo konzultativni ili obvezujući.
Referendum u Španjolskoj nije obvezujući, što znači da će ratifikacija ipak konačno ovisiti o parlamentarnoj odluci. Prvo glasa na referendumu ima oko 34,5 milijuna Španjolaca.