Golemo bogatstvo Hariri (60), musliman sunit, stekao je u Saudijskoj Arabiji nakon čega je između 1992. i 2004. bio na čelu pet libanonskih vlada. U listopadu 2004. podnio je ostavku i prešao u oporbu.
Pravila igre koja je nametao Damask, koji u Libanonu ima još oko 14.000 vojnika, slijedio je s više ili manje uspjeha, a nedavno se, uoči općih izbora u svibnju, pridružio pozivima oporbe da sirijske snage napuste zemlju.
Hariri je rođen u skromnoj obitelji u južnoj luci Sidonu 1. studenoga 1944. godine. Dvadeset godina radio je u Saudijskoj Arabiji, gdje je na građevinskim poslovima stekao bogatstvo koje je Forbes 2003. godine procjenio na 3,8 milijardi američkih dolara.
Golemo bogatstvo ulagao je u bankarstvo, nekretnine, industriju, mobilnu telefoniju i medije. U Libanonu je vlasnik televizijske postaje Future TV i dnevnog lista Al-Mostaqbal. Vlasnik je i radio postaje Radio-Orient sa sjedištem u Parizu.
Poslovni svijet cijenio ga je zbog obračuna s paralizirajućom libanonskom birokracijom i obnove ratom razorenog Bejruta. No, nade da će gospodarstvo procvjetati s bliskoistočnim mirovnim procesom ugasile su se zajedno s mirovnim procesom koji je utonuo u nasilje.
U studenome 2002., kada je Libanonu prijetila financijska kriza, nagovorio je Francusku da organizira summit na kojem mu je obećano dovoljno novca da zemlja izbjegne krah.
Njegove nesuglasice s predsjednikom Emilom Lahudom blokirale su, međutim, izvršnu vlast i onemogućile provedbu gospodarskih reformi zbog čega je Libanon danas dužan 35 milijardi američkih dolara, što je gotovo dvostruko više od njegova BDP-a.