Ona će se također sastati sa turskim predsjednikom Ahmetom Necdetom Sezerom i potpredsjednikom vlade i šefom diplomacije Abdullahom Gulom.
U središtu pozornosti tijekom susreta Rice i Erdogana bila je aktualna situacija u Iraku, te budući status grada Kirkuka i tamošnjeg turkmenskog pučanstva.
Erdogan je svojoj visokoj gošći jasno stavio do znanja da Turska neće moći tolerirati predaju kontrole na Kirkukom Kurdima. On je, prije dolaska Riceove, izjavio kako na putu dolasku demokracije u regiju stoje antidemokratske ambicije Kurda.
Turski premijer je rekao kako njegova zemlja neće niti može ravnodušno promatrati sve teži položaj Turkmena koji, po njemu, sada žive teže nego u vrijeme diktatorskog režima Sadama Huseina. Dodao je kako su kurdske vlasti na sjeveru zemlje poslale u Kirkuk oko 2.000 pripadnika svojih paravojnih postrojbi.
Rice je inzistirala ne očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta Iraka. Drži kako se u tom okviru mora postići međunacionalni dogovor o svim otvorenim pitanjima koji bi mogao zadovoljiti sve sučeljene strane.
Erdogan je upozorio i na djelovanje više tisuća kurdskih pobunjenika na sjeveru Iraka (članova zabranjenog PKK-a), te zatražio od washingtonske administracije da spriječi njihove akcije. Pobunjene Kurde sa jugoistoka Turske, koji su svoje djelovanje započeli 1984., okrivljuju se za smrt oko 37.000 ljudi, mahom civila.
Erdogan i Rice su također razgovarali o situaciji u Iranu i na Bliskom istoku. Državna tajnica SAD je ponovila kako vojni napad na Iran nije na "dnevnom redu", te da u sadašnjem trenutku prednost treba dati diplomaciji.
Dvije strane su podržale napore da se u utorak na izraelsko-palestinskom summitu u egipatskom crvenomorskom ljetovalištu Sharm el Sheiku udare prvi ozbiljni temelji bliskoistočnog mira.
Dolazak Condoleezze Rice u Ankaru pratili su vrlo burni prosvjedi. Na središnjem trgu, gdje su demonstranti uzvikivali antimaeričke slogane, došlo je i do oštrih sukoba s policijom. Nekoliko osoba je ozlijeđeno, a pet uhićeno.