Brodogradnja je jedna od većih korisnika državnih potpora i među važnijim hrvatskim gospodarskim granama, pa je taj sektor od posebnog državnog interesa koji treba prilagoditi kriterijima i pravilima Europske unije.
Izravne subvencije u EU za brodogradnju iznose između šest i deset posto vrijednosti pojedinog broda, a u Hrvatskoj oko 10 posto, što je u europskim granicama.
No, uz to u Hrvatskoj država odobrava i jamstva za zajmove, a sudjelovala je i u sanacijama gubitaka brodogradilišta.
U Europi pak ne samo da prevladava trend dugoročnog snižavanja razine subvencija već se one preusmjeravaju prema istraživanju i razvoju, školovanju kadrova, inovacijama i novim tehnologijama te načinima poslovanja.
Isti se trend može očekivati i u Hrvatskoj, rekao je Vranković. Naime, u EU smatraju da su državne potpore instrument nužan za usmjeravanje gospodarskih aktivnosti u pojedinim granama, ali i opasan instrument po narušavanje slobodne tržišne utakmice.
"EU je općenito protiv izravnih državnih potpora i više preferira tzv. horizontalne, koje su općenitog karaktera, dostupne širim gospodarskim grupacijama i u danom trenutku mogu pomoći u prevladavanju nekih zapreka u funkcioniranju tvrtke", kazao je Vranković
EU stoga očekuje od Hrvatske transparentan sustav njihova subvencioniranja. "Europa očekuje da subvencije budu efikasnije, odnosno da unaprijede i poboljšaju djelovanje brodogradilišta", rekao je.
Hrvatskoj tako predstoji jasno definiranje na kojem će području početi proces rehabilitacije, restrukturiranja i sanacije brodogradnje kako bi se poslovanje dovelo na europsku razinu.
Po nekim računicama MINGORP-a, za taj proces bit će potrebno između 10 i 20 godina. Krajnji rok definirat će se nakon izrade operativnih planova po samim brodogradilištima i po završetku samih pregovora s EU.
(šira verzija u EU servisu Hine)
(Hina) xmpv ysbo