Birališta su otvorena u sedam sati (četiri sata po srednjoeuropskom vremenu) u hladno, mračno nedjeljno jutro, i trebala bi biti otvorena do 17 sati po lokalnom vremenu.
U pokušaju sprječavanja nasilja, Irak je pod potpunom sigurnosnom bravom. Granice su zatvorene, isto kao i zračne luke, a jedino je službenim vozilima dopušten prolaz ulicama, nakon sukoba koji su potresli Irak u predvečerje izbora, uključujući i raketni napad u kojemu su poginula dvojica Amerikanaca u američkom veleposlanstvu u bagdadskoj 'zelenoj zoni'.
Pobunjenici su u subotu ubili i 17 Iračana te jednog američkog vojnika u napadima duž zemlje.
Bombaš samoubojica raznio se u američko-iračkom sigurnosnom centru u gradu Khanaqinu, sjeveroistočno od Bagdada, pri čemu su poginula tri iračka vojnika i pet civila.
Napad na američko veleposlanstvo produbio je strahove od pobunjeničkih bombaških napada na dan izbora, što bi demostriralo i sposobnost pobunjenika da napadnu samo središte privremene iračke Vlade i američke moći u njihovom najutvrđenijem kompleksu na zapadnoj strani rijeke Tigris.
Ti bi napadi mogli povećati i bojazan 14,2 milijuna registriranih iračkih birača da izađu na prve izbore nakon rušenja režima Saddama Huseina 2003.
Oko 60 posto Iračana čine većinski Šijiti, koji su desetljećima trpili ugnjetavanje pod Saddamom, a od kojih se očekuje da će dominirati na izborima. Kurdi, koji čine gotovo petinu iračkog stanovništva, žele rezultat koji će im omogućiti da osiguraju svoju autonomnu vladavinu na sjeveru zemlje.
Pobunjeničke skupine, uključujući i džihadsku frakciju koju predvodi Al-Qaidin vođa u Iraku, jordanski militant Abu Musab al-Zarqawi, zarekle su se da će bombama napasti "nevjernička" birališta i ubiti sve koji se usude glasovati.
Mnogi Iračani obećali su da će biti hrabri i odagnati prijetnje, ali ostali se boje da će postati žrtve na biračkim mjestima i izvan njih. Neizbrisiva plava tinta kojom će biti premazani njihovi prsti da bi se spriječilo višestruko glasovanje mogla bi ih osuditi na smrt.