U Auschwitzu se našlo 19 predsjednika, veliki broj premijera i predstavnika kraljevskih obitelji, kao i bivši logoraši i vojnici Crvene armije koji su 27. siječnja 1945. logor oslobodili.
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić predvodio je hrvatsko izaslanstvo u kojem se nalazi i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, jedan od preživjelih hrvatskih logoraša Auschwitza Oto Kronsein i u ime spomen centra Jasenovac Slavko Goldstein.
Devetnaest predsjednika među kojima i izraelski predsjednik Moshe Katzav, ruski predsjednik Vladimir Putin i francuski predsjednik Jacquec Chirac u Auschwitzu odali su počast 1,5 milijunu žrtava tog logora, a svi su govornici govore držali na svojim materinjim jezicima.
Posebno emotivan bio je dolazak novog ukrajinskog predsjednika Viktora Juščenka čiji je otac bio jedan od logoraša Auschwitza, kao i dolazak posebnog izaslanika Pape Ivana Pavla II. kardinala Jean-Marie Lustigera židovskog podrijetla, čija je majka ubijena u ovom logoru.
U nekadašnji logor smrti na 60. godišnjicu njegova oslobođenja došli su i predstavnici europskih kraljevskih obitelji kao i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i predsjednik Europskog parlamenta Josep Borell, dok Ameriku predstavlja potpredsjednik Dik Cheney.
Tragične uspomene na genocid Drugog svjetskog rata iznijeli su u svojim svjedočanstvima preživjeli ovog logora smrti, među kojima dobitnik Nobelove nagrade za mir Elie Wiesel i jedan od osloboditelja Anatoly Shapiro, zapovjednik ruske vojske koji je poveo svoje vojnike na Auschwitz 27. siječnja 1945. godine.
Vjerojatno posljednji puta u Auschwitzu su se u četvrtak okupili i preživjeli logoraši kao i njihovi osloboditelji vojnici Crvene armije.
Ono su potpisali dokument kojim traže osnivanje međunarodnog centra za obrazovanje o Auschwitzu i holokaustu. Prve potpise na ovaj dokument stavili su bivši poljski ministar vanjskih poslova i važna ličnost u poljsko-njemačkom pomirenju Wladislaw Bartoszewski, bivša predsjednica Europskog parlamenta Simone Veil i Romani Rose, predsjednik Vijeća Roma i Sintija Njemačke.
U koncentracijskom logoru Auschwitz-Birkenau koji je tijekom godina postao simbolom holokausta ubijeno je više od 1,5 milijun osoba.
Nikada ne smijemo zaboraviti užase počinjene u koncentracijskom logoru Auschwitz i više od milijun i pol žrtava toga logora, poruka je koju su svjetski čelnici u četvrtak uputili iz nekadašnjeg logora smrti.
Nakon sirene vlaka koji je simbolično podsjetio na vlakove kojima su logoraši dovođeni u Auschwitz, uz snijeg i veliku hladnoću na otvorenom je počela službena ceremonija govorima troje bivših zatočenika Auschwitza.
"Nema riječi koje bi ovdje gdje se nalazimo mogle u potpunosti opisati istinu o užasima počinjenima na ovome mjestu", kazao je u svome govoru domaćin skupa poljski predsjednik Aleksandar Kwasniewski ističući da je "Auschwitz veliko europsko groblje na kojem se nalazi pepeo milijun i pol ljudi iz 25 zemalja".
Auschwitz-Birkenau je upozorenje, nastavio je poljski predsjednik, dodajući da je to mjesto "tragične istine o padu čovječanstva".
"Zadaća svih nas je da užasnu poruku Auschwitza prenesemo budućim generacijama. S ovog mjesta danas upućujemo uzvik za svijetom bez mržnje, rasizma, antisemitizma i ksenofobije, za svijetom u kojem će riječ čovjek uvijek zvučati ponosno", zaključio je.
"Podsjetimo se da stojimo na najvećem groblju na svijetu, groblju gdje nema grobova, nema kostiju, ali gdje leži pepeo milijun ljudi", kazao je poljski ministar kulture Waldemar Dobrowski u govoru na otvaranju svečanosti.
"Na ovom ispaćenom tlu moramo jasno i čvrsto reći da su svi pokušaji mijenjanja povijesti nemoralni i neprihvatljivi onim ljudima koji sebe smatraju Europljanima", kazao je sa svoje strane ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je odao počast svim žrtvama svih nacističkih koncentracijskih logora kao i sovjetskim vojnicima koji su oslobodili Poljsku podsjećajući da je 600.000 sovjetskih vojnika izgubilo živote u oslobađanju Poljske.
Putin je upozorio i na terorizam kao prijetnju modernome svijetu ističući da su "dvostruki standardi neprihvatljivi i smrtno opasni za našu civilizaciju".
On je također kazao da se srami antisemitizma u današnjoj Rusiji te je obećao da će učiniti sve kako bi ga iskorijenio.
"Moramo osigurati da se ovo što se ovdje dogodilo nikad više ne ponovi", zaključio je ruski predsjednik.
U ime 1.1 milijun židovskih žrtava logora Auschwitz-Birkenau okupljenima se zatim obratio izraelski predsjednik Moshe Katsav.
"Židovski je narod preživio uništenja, patnju, progonstvo i najveću tragediju holokausta. Usprkos tome vratili smo se u svoju domovinu i izgradili modernu demokratsku državu" kazao je Katsav. On je podsjetio da je svijet i tijekom II. svjetskog rata znao što se dešava u logorima ali je prema stradanjima Židova bio ravnodušan.
Šezdeset godina kasnije, nastavio je, ponovno se u Europi javlja antisemitizam, a na europskim čelnicima leži zadaća da spriječe njegovo širenje.
"Čovječanstvo mora generacijama prenositi lekcije holokausta, kazao je izraelski predsjednik zaključivši da je "pobjeda nad nacizmom pobjeda ljudskih vrijednosti".
Bivša predsjednica Europskog parlamenta Simone Veil, koja je bila deportirana u Auschwitz, pozvala je na borbu protiv rasizma i antisemitizma i kako to "nikada više bi bila stvarnost u bratskom svijetu" u kojem živimo.
U ime bivših zarobljenika logora smrti Poljak Wladyslaw Bartoszewski, bivši ministar vanjskih poslova i važna ličnost u poljsko-njemačkom pomirenju, podsjetio je kako je poljski otpor alarmirao slobodni svijet, posebno Vleiku Britaniju i Sjedinjene Države, na situaciju u Auschwitz-Birkenauu.
U koncentracijskom logoru Auschwitz ubijeno je više od 1,5 milijuna žena, djece i muškaraca, većinom Židova. Od 1940. kada je logor otvoren do 27. siječnja 1945., kada je oslobođen, samo je 667 logoraša uspjelo pobjeći, a od toga je njih 270 ponovno uhvaćeno i pogubljeno.
Auschwitz je 1979. upisan na popis svjetske baštine a danas se na prostoru nekadašnjeg logora nalazi memorijalni centar koji godišnje obiđe nekoliko stotina tisuća posjetitelja.