Svjedok je još tijekom tužiteljskog dijela ispitivanja prošlog tjedna odbacivao tvrdnje tužitelja Geoffreya Nicea da je bio nazočan pregovorima Zagreba i Beograda o podjeli BiH, održanima u proljeće 1991. godine, tvrdeći da je tema više sastanaka, uključivši onog Tuđman-Milošević u Karađorđevu, bila opće stanje u tadašnjoj državi.
Na Miloševićevo pitanje je li se na relaciji Zagreb-Beograd razgovaralo o podjeli Bosne svjedok je u ponedjeljak odgovorio kako o tome "uopće nije bilo riječi".
On je kazao da je cilj nekoliko sastanaka održanih 1991. godine bio "svestrano razmatranje političkih, ekonomskih i ustavno pravnih aspekata" odnosa u tadašnjoj državi te je dodao kako je on osobno tada s hrvatskim pravnim stručnjakom Smiljkom Sokolom razgovarao o "ustavno-pravnim problemima".
Milošević je u dodatnom ispitivanju nastojao dokazati svoju tvrdnju da Srbija nije pregovarala o podjeli Bosne i tzv. "Beogradskom inicijativom", koju je uveo kao dokaz.
Radi se o sporazumu oko ostanka BiH u sastavu tadašnje SFRJ koji su vlasti u Beogradu, u rujnu 1991. godine, postigle s malom frakcijom Stranke demokratske akcije (SDA), koja se predvođena Adilom Zulfikarpašićem tada izdvojila iz SDA pod nazivom Muslimansko-bošnjačka organizacija (MBO).
Taj dokument, ustvrdio je Milošević, dokazuje da se vlast u Beogradu "zalagala za kontinuitet Jugoslavije šest mjeseci nakon navodnog dogovora o podjeli Bosne u Karađorđevu".
U svom višednevnom svjedočenju Marković je prenio kako izaslanstvo Srbije, koje je vodio na pregovorima u Rambouilletu 1999., nije odbilo sporazum o Kosovu već "diktat" SAD odnosno tadašnje državne tajnice Madeleine Albright. Ona je, po njegovim riječima, prethodno zaprijetila izaslanstvu Srbije bombardiranjem Srbije i gubitkom Kosova ako ne prihvati predloženo.
Ključne točke sporazuma, po njegovim riječima, srbijanskim predstavnicima dostavljene su nekoliko sati prije isteka roka za prihvaćanje sporazuma 23. veljače 1999. godine.
Marković je rekao i kako direktnih pregovora srpske i albanske strane u Rambouilletu nije ni bilo.
Marković je u svom prošlotjednom svjedočenju odbacio tvrdnje tužiteljstva da je protjerivanje više od 800 tisuća Albanaca s Kosova 1999. bilo posljedica politike vlade Srbije, tvrdeći da se tražilo mirno rješenje u sklopu kojeg je Marković po vlastitim riječima išao na Kosovo na pregovore s albanskim vođama tijekom 1998. godine čak 15 puta.
Svjedok je egzodus kosovskih Albanaca objasnio njihovim strahom od NATO bombardiranja.
Milošević je optužen za zločine protiv čovječnosti na Kosovu i u Hrvatskoj i genocid u BiH.