"Ministarstvo pravosuđa drži da se osnovanost ili neosnovanost optužnice može dokazivati samo i isključivo u sudskom postupku pred nadležnim sudom pred kojim je podignuta optužnica", ocijenio je za Hinu pomoćnik ministrice pravosuđa Jakša Muljačić.
"Naše je stajalište jasno, nadležan je Haški sud. Postoje pravila o transferu no o njima odlučuje isključivo sud na prijedlog tužiteljice. U konkretnom slučaju ne može biti govora o tome kad je on bjegunac", dodao je Muljačić komentirajući pismo Gotovininog odvjetnika Luke Mišetića Vijeću ministara EU u kojem se iznosi spremnost Gotovine da izađe pred hrvatski sud, pod uvjetom da Haag ustupi njegov predmet domaćem pravosuđu.
Na pitanje hoće li zahtjev otežati poziciju Hrvatske s obzirom na njezinu suradnju s ICTY-em, Muljačić je ocijenio da "neće, jer se radi o autonomnoj odluci odvjetnika s kojom hrvatska Vlada nema nikave veze".
Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks nije želio komentirati pismo ali je ocijenio čudnim da se ono pojavljuje baš sada, te ustvrdio da se uvijek, uoči odluka važnih za odnose RH i ICTY-a, odnosno Hrvatske i međunarodne zajednice, pojavi nešto slično.
Glasnogovornica haškog Tužiteljstva Florence Hartmann ocijenila je da se radi o "pokušaju politizacije jednog pravnog pitanja" te naglasila kako je "u pitanju princip, jer pravna institucija ne pregovara s bjeguncima".
"Haški sud ne može prihvatiti da mu se diktiraju kriteriji za prebacivanje predmeta u stilu - predat ću se samo ako mi bude suđeno tu ili tamo", kazala je Hartmann dodajući da je takvih prijedloga već bilo i ranije, posebno u vezi generala iz Srbije.
Po njezinim riječima, ne može se od političkog tijela kao što je Vijeće ministara EU tražiti izuzeće od zakona, niti je izvan pravnog okvira moguće uslovljavati stvari predviđene procedurom.
"Kada se pojavi pred ICTY-em, on i njegovi odvjetnici moći će koristiti sva prava i pravne instrumente, a sve dok je bjegunac, on si pred sudom uskraćuje sva prava", kazala je Hartmann.
Ocijenila je da "ne postoji presedan" na koji se u zahtjevu poziva odvjetnik Mišetić jer su generali Rahim Ademi i Mirko Norac, čiji je predmet predložen za ustupanje RH, bili pod jurisdikcijom ICTY-a.
Na upit može li se, nakon izražene spremnosti Gotovine da "prihvati kompromisno rješenje svog slučaja", očekivati da i Tužiteljstvo pokaže sklonost kompromisu, Hartmann je rekla da je "kompromis neprimjerena riječ, jer se sa zakonom ne čine kompromisi".
Na pitanje mogu li akcije Gotovininih odvjetnika otežati položaj Hrvatske u kontekstu suradnje s ICTY-em, kazala je da se to "ne može automatski povezivati".
Odvjetnik Čedo Prodanović, koji pred Haškim sudom zastupa generala Rahima Ademija te generala Ivana Čermaka, koji je poput Gotovine optužen za kršenje međunarodnog humanitarnog prava u operaciji Oluja 1995., ocijenio je da se radi o "političkom rješavanju sudskog predmeta i neprimjerenom potezu bez izgleda na bilo kakav uspjeh".
Zahtjev je kontradiktoran, jer Gotovinina obrana cijelo vrijeme govori da je to politički sud, a sada pribjegava političkom rješenju sudskog spora jer se javlja na adresu koja apsolutno nije nadležna da razriješi taj spor, izjavio je Prodanović.
"Da je general Gotovina odlučio postupiti kao moji branjenici Ademi i Čermak, već bi bio na slobodi. Čini mi se da gubi vrijeme, a da ga na kraju čeka procedura koja je jednaka za sve. Jednostavno se ne može preskočiti ta faza da se nastupi pred sudom", kazao je Prodanović.
Ocijenio je kako si Gotovina sada u procesnom smislu samo komplicira situaciju.
Zaključio je kako su mali izgledi da se postupak protiv Gotovine uopće ustupi hrvatskom pravosuđu obzirom na "kriterij senioriteta" po kojem se u Haagu treba suditi optuženicima najvišeg ranga.
U hijerarhiji predmeta ICTY-a to je predmet najviše kategorije koji će sud sigurno nastojati zadržati u svojoj jurisdikciji ukoliko se Gotovina pojavi pred sudom, smatra odvjetnik Prodanović.
General je u bijegu od podizanja optužnice u lipnju 2001.