Riječ je o prvoj javnoj raspravi o toj temi, a potaknuta je prijedlogom Kataloga znanja koji je nedavno objavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) pozivajući sve zainteresirane na javnu raspravu.
Višesatnoj raspravi prethodila su uvodna izlaganja organizatora - predsjednika Savjeta SDP-a Gvozdena Flege, saborske zastupnice SDP-a Marije Lugarić, ministra Primorca, koji je i voditelj Koordinacije odbora za izradu Kataloga znanja, njegova zamjenika akademika Vladimira Paara i Nikole Pastuovića, člana Koordinacije društveno-humanističkoga područja.
U raspravi je iskazana cijela paletu mišljenja, među kojima i dijametralno suprotnih - od onih da su katalozi znanja jezgra moguće promjene hrvatskoga školstva do onih da katalozi znanja ne mogu promijeniti hrvatsko školstvo.
Profesor Zlatko Šešelj smatra pak da su katalozi znanja samo "krpanje nastavnoga plana i programa" te da uopće ne postoji nacionalna ideja o tomu zašto nam treba školstvo.
I dok Šešelj ističe da "nam nikakve javne rasprave neće pomoći jer nismo svjesni da se nalazimo usred 'padobranskoga desanta'", za Mariju Lugarić rasprave su potrebne jer je i današnja pokazala da promjene u školstvu trebamo i hoćemo. Zaključila je da se promjene ne mogu postići bez političkoga i stručnoga konsenzusa te da je rasprava pokazala da stručni konsenzus ne postoji.
Za Gvozdena Flegu rasprava je bila stručna i argumentirana i pokazala je da trebamo učiti jedni od drugih kako bismo poboljšali hrvatsko školstvo.
Ministar Primorac ocijenio je raspravu korisnom i zato što je pokazala da neke stvari treba mijenjati u predloženom Katalogu znanja. Najavio je da će predložiti osnivanje nacionalnoga tijela koje bi imalo stratešku važnost za cijeli obrazovni sustav, podsjetivši da sada postoji takvo tijelo za visoko obrazovanje.
I dok Primorac smatra da je Katalog znanja potreban, istaknuo je da se još ne zna kakava će on doista biti te je pozvao stručnjake i sve zainteresirane da sudjeluju u javnoj raspravi o Katalogu znanja.
Katalogom znanja, sposobnosti i vještina definiraju se znanja, sposobnosti i vještine koje učenici stječu na pojedinim razinama školovanja, a trebao bi biti osnova za okvirne programe na državnoj razini, okvir za pisanje udžbenika i temelj za provjeru znanja u pojedinoj školi i na državnoj razini (državna matura).