Predviđeno je to u operativnom programu podizanja novih nasada maslina koji je izradilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.
U tom Ministarstvu napominju da je motiv za sustavnije podizanje trajnih nasada maslina, kao i vinograda i voćnjaka nalazi u činjenici da će ulaskom Hrvatske u EU biti teško povećati površine pod takvim nasadima. Stoga je cilj operativnih programa stvaranje konkurentnih domaćih proizvoda što je značajno upravo zbog ulaska Hrvatske u EU.
Hrvatska, napominje struka, ima veoma povoljne prirodne uvjete za razvoj maslinarstva, no te potencijalne mogućnosti nisu iskorištene.
Kao ilustracija navodi se podatak kako se u Hrvatskoj nekada uzgajalo oko 40 milijuna stabala masline.
Prema popisu Državnog zavoda za statistiku od 2003. godine, broj stabala maslina iznosi 2,5 milijuna, dok se prema podacima Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza (HPZS) u Hrvatskoj uzgaja između 4,5 i 5 milijuna stabala maslina. Maslinarstvom se bavi 40 tisuća maslinara, a masline se uzgajaju na oko 30.000 hektara. Prosječno je po hektaru oko 150 stabala.
Podaci o potrošnji maslinovog ulja pokazuju kako se u Hrvatskoj na godinu po stanovniku potroši samo litra, a u drugim mediteranskim zemljama od 13 do 15 litara.
Po procjenama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva u Hrvatskoj je prošle godine proizvedeno oko 45 milijuna kilograma maslina, te oko 6 milijuna litara maslinovog ulja.