Unatoč tomu, u obje agencije izražavaju zadovoljstvo rezultatima "exit poll" anketa, koje su jučer po prvi put u Hrvatskoj provedene na izlazu s birališta kada građani anketarima odgovaraju na pitanje za koga su glasovali, koje su dobne skupine i obrazovanja.
U agencijama ističu da njihovi podatci s tek manjim odstupanjima odskaču od izbornih rezultata Državnog izbornog povjerenstva prikupljenih na biralištima u Hrvatskoj.
Naime, agencije su sinoć, po zatvaranju birališta, objavile da je, prema njihovim projekcijama izbornih rzultata, Stjepan Mesić dobio nešto više ili neznatno manje od 50 posto glasova, Boris Mikšić oko 20, a Jadranka Kosor oko 17 posto glasova.
Voditelj istraživanja u Pulsu, Dragan Bagić, Hini je rekao da je Puls za Mesića, na temelju glasova iz Hrvatske, promašio tek za 0,39 posto, napominjući da njegova agencija nije bila u mogućnosti glasovima birača pribrojiti i one koji su glasovali u dijaspori.
Dodao je da su glasovi iz dijaspore u ukupnom izbornom rezultatu sudjelovali s oko 3,5 posto, a da je Kosor dobila oko 1,9 posto tih glasova, što je, tvrdi, i osnovni razlog što je Puls Mikšiću davao 20 posto, a Kosor 17 posto (po rezultatima DIP-a Mikšić je dobio 17,79 posto, a Kosor 20,30 posto).
Kao drugi razlog tog odstupanja Bagić navodi i to što, po njihovim podacima, stariji i manje obrazovani birači, koji su, kaže, uglavnom glasovali za Kosor, u većem dijelu nisu htjeli odgovarati na ankete.
"Imali smo peh da su često stariji i manje obrazovani birači, koji su uglavnom svoj glas dali Jadranki Kosor, odbijali ankete", rekao je.
I direktor agencije GfK Igor Matutinović ustvrdio je da njegova agencija nema resurse koji bi u izborne projekcije uključivali i glasove iz dijaspore, te da su stoga i uslijedila odstupanja od DIP-ovih rezultata.
Također tvrdi da je bitan razlog tomu što je GfK-ova "exit poll" anketa Mikšiću, a ne Kosor 'davala' 20 posto glasova, razlika u obrazovnoj strukturi birača pojedinih predsjedničkih kandidata.
Matutinović tvrdi da su po istraživanjima GfK-a za Mesića glasovali birači i više i manje obrazovani, za Mikšića uglavnom oni više obrazovani, a za Kosor u većem dijelu oni manje obrazovani, koji su, kaže, često odbijali anketiranje.
"U anketiranju smo razgovarali s više obrazovanih birača i njihovo je glasovanje bilo okrenuto prema Mikšiću koji je zato imao veću izbornu težinu nego što je u stvarnosti dobio", rekao je za Hinu.
U Hrvatskoj je po podacima iz popisa stanovništva iz 2001. oko 12 posto građana s višom i visokom stručnom spremom, 47 posto sa srednjom školom, a 22 posto sa završenom samo osnovnom školom. S nezavršenom osnovnom školom ih je 15,7 posto, a bez ikakve škole 2,8 posto. Podaci se odnose na osobe starije od 15 godina.
Po podacima DIP-a na predsjedničke izbore jučer je izišlo 50,58 posto birača. Među 13 kandidata niti jedan nije dobio potrebnih 50 posto plus jedan glas, pa će se 16. siječnja održati drugi krug u kojem će se za novog predsjednika Hrvatske natjecati Stjepan mesić koji je osvojio 49 posto glasova i jadranka Kosor s osvojenih 20 posto glasova.