SERVIS POSEBNIH NASLOVA EU-PROŠIRENJE

Naslov: Proširenje - novi izazov za EU Podnaslov:Brojni su izazovi koje je potrebno svladati kako bi se uspješno ostvarilo skoro proširenje EU, čije institucije tek treba prilagoditi novom sastavu. No formalne institucionalne promjene svakako će biti lakše ostvariti nego li definirati konačni cilj planiranih promjena: da li Europa a la carte, Europa kao široko područje slobodne razmjene, europska federacija, Europa 'u tri kruga' ili 'dvije brzine'. Piše: Gabriele GRENZ, AFP BRUXELLES - Europska unija će 1. siječnja umjesto dvanaest imati petnaest članova i činit će cjelinu od 370 milijuna stanovnika bez unutarnjih gospodarskih granica, s ciljem zajedničke vanjske politike i uvođenjem jedinstvene monete oko 2.000. godine. Treba svladati brojne izazove kako bi se ostvarilo to novo proširenje Unije dolaskom Austrije, Švedske i Finske, dok šest zemalja Istoka već kucaju na vrata. Nezaposlenost pogađa već oko 11 posto aktivnog stanovništva Unije, a politički i gospodarski dužnosnici nisu iznašli načine za otvaranje dovoljno radnih mjesta. Bijela knjiga o razvoju, konkurentnosti i zapošljavanju predsjednika Europske komisije Jacquesa Delorsa, koju su prije godinu dana prihvatili šefovi država i vlada dvanaestorice, tapka na mjestu. Od 14 projekata velikih radova na transeuropskoj mreži telekomunikacija, transporta i energije, koji bi trebali pokrenuti obnovu, samo je za tri osigurano financiranje. Slobodan promet, kojeg jamči Maastrichtski sporazum o Europskoj uniji, funkcionira posljednje dvije godine samo za robu i kapital, dok se ukidanje kontrole identiteta osoba na granicama stalno odgađa. Koordinacija imigracijske politike i one u borbi protiv terorizma vrlo je spora. Institucije, zamišljene 1957. godine za zajednicu šestorice, još uvijek nisu prilagođene Europi dvanaestorice, a još manje će odgovarati Europi petnaestorice. Veliko pospremanje predviđeno je tek za 1996. godinu tijekom međuvladine konferencije posvećene reformi institucija. Međunaslov: Kojoj će se formuli prikloniti Europa? Europska će komisija od siječnja sa 17 prijeći na 20 članova, dva povjerenika za svaku od pet velikih zemalja, jedan za svaku malu, kao i za budućeg predsjednika Jacquesa Santera, sada luksemburškog premijera. Europski parlament će imati 626 članova prema sadašnjih 547, s raspravama na jedanaest službenih jezika u odnosu na trenutnih devet. Podjela glasova u okrilju Ministarskog vijeća biti će aritmetički prilagođena, a ukupni broj glasova će prijeći s 76 na 87 (raspoređenih u odnosu na broj stanovnika raznih zemalja članica). Broj glasova potrebnih za izglasavanje odluke (kvalificiranom većinom) prijeći će s 54 na 62 glasa, a broj glasova potrebnih za blokiranje odluke s 23 na 26 glasova. Pitanje raspodjele također će biti revidirano, navode stručnjaci. Trenutno jedan njemački glas predstavlja 8 milijuna ljudi, jedan francuski, britanski ili talijanski 5,7 milijuna i jedan luksemburški 186.000 osoba u Ministarskom vijeću Unije. Preostaje konačno odrediti cilj kako glede reformi institucija tako i mogućih novih proširenja: Europa a la carte, Europa svedena na široko područje slobodne razmjene, europska federacija, Europa u "tri kruga" ili u "dvije brzine"? Ako Nijemci više vole formulu Federacije država, prema sadašnjoj Bundesrepublik, francuski politički dužnosnici ostaju podijeljeni u trenutku kada Francuska ulazi u izbornu kampanju za predsjedničke izbore početkom svibnja 1995. godine. Jacques Delors, kandidat ljevice, nedavno je veličao pravu "federaciju nacionalnih država". Premijer Edouard Balladur hvali Europu u "tri kruga": veliku Europu zajedničkog prava, Europu s predvorjem za buduće članove i Europu užih krugova za one koji žele ići naprijed, primjerice u vojnom i gospodarskom području. (Hina) tm br 071155 MET dec 94 071155 MET dec 94