SERVIS POSEBNIH NASLOVA NORVEŠKA-EFTA

Nadnaslov:Norveško 'ne' nosi i nove okolnosti po ukupan europski gospodarski prostor Naslov: EFTA će ipak preživjeti? Podnaslov:Europsko udruženje za slobodnu trgovinu, čije su se ključne zemlje članice pridružile Euroskoj uniji, najvjerojatnije će, unatoč suprotnim očekivanjima, opstati, nakon što je njegova članica Norveška odbila ući u EU. Od prijašnjih sedam svedena na četiri, EFTA u novim okolnostima vidi mogućnost za svoj novi početak, računajući pri tom i na članstvo nekih bivših komunističkih zemalja. Piše: Robert EVANS, Reuter ŽENEVA - Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (EFTA), unaprijed osuđeno na propast nakon što su se ključne zemlje-članice pridružile Europskoj uniji (EU), najvjerojatnije će, nakon norveškog 'NE' pridruživanju EU, preživjeti, izjavio je u utorak glasnogovornik te organizacije. "Sada, nakon norveškog izjašnjavanja, sve upućuje na to da će EFTA preživjeti - manja i tanja, ali ipak će preživjeti", priopćio je Ake Landquist u ime udruženja sa sjedištem u Ženevi. EFTA, osnovana 1960. kao protuteža tadašnjoj Europskoj ekonomskoj zajednici, trenutno broji sedam članica: Austriju, Finsku, Island, Liechtenstein, Norvešku, Švedsku i Švicarsku. Nakon jesenskih referenduma i glasovanja u parlamentima, Austrija, Finska i Švedska će od 1. siječnja postati članice EU, pa će se tako tržište koje je do sada obuhvaćala EFTA od 32 milijuna ljudi smanjiti na samo 11 milijuna ljudi. Ministri sedmorice sastaju se u Ženevi 13. prosinca, gdje će preostale četiri zemlje odlučiti na koji će način organizacija - kojoj je nekada pripadala i Velika Britanija i Portugal - nastaviti sa djelovanjem. "Mi smatramo da će to biti novi početak, a ne kraj za EFTA-u", rekao je Lundquist. "Četiri preostale zemlje razmotrit će nove opcije djelovanja - možda će potražiti i nove članice u bivšim komunističkim zemljama". Međunaslov: Članstvo u EFTA-i umjesto u EU Sve do norveškog referenduma, na kojem su protivnici ulaska zemlje u EU premašili zagovornike te ideje za blizu pet posto, diplomati i dužnosnici EFTA-e pomno su izbjegavali svaku raspravu o budućnosti udruženja. "Mislili smo da će, ukoliko budemo otvoreno razgovarali o alternativama, to u Norveškoj ohrabriti zagovornike glasovanja 'protiv'", rekao je diplomat čija će se zemlja pridružiti EU. "Sada će se s tim pitanjima suočiti naši partneri koji su odlučili ostati". Dužnosnici EFTA-e su se ranije složili da ukoliko Norveška bude slijedila isti primjer, grupacija neće moći preživjeti. Ranih 90-ih, zemlje članice EFTA-e su sa EU pregovarale o stvaranju slobodne trgovinske zone poznate po nazivom Europski ekonomski prostor (EEA), koja je počela funkcionirati u siječnju 1994. Diplomati navode da je u otegnutim pregovorima riješeno više od 60 posto pitanja koja je trebalo riješavati u pregovorima oko ulaska u EU između četiri zemlje EFTA-e, kandidatima za ulazak i Bruxellesa. Island za sada nije pokazao nikakav interes za pridruživanje EU, tvrdeći da ne može prihvatiti zajedničku politiku glede ribarstva. Sadašnji glavni tajnik EFTA-e je upravo Islanđanin Kjartan Johannson. Švicarska, čiji su mnogi građani, poput Norvežana, izrazito sumnjičavi prema stranim vezama, na svom su referendumu glasovali čak i protiv ulaska u EEA. Švicarska vlada, pak, koja se zalaže za članstvo u EU, sada traži mogućnost bilateralnog sporazuma sa Bruxellesom. EFTA ima skopljene sporazume o slobodnoj trgovini sa nekoliko istočno-europskih zemalja, uključujući Češku i Mađarsku, jednako kao i s Izraelom i Turskom. Udruženje pregovara o sličnim sporazumima sa Slovenijom, Albanijom, te baltičkim državama Latvijom, Litvom i Estonijom. Iako su sve bivše komunističke zemlje jasno dale do znanja da bi se na kraju htjele priključiti EU, nekoliko ih je pokazalo interes za pristup EFTA-i i EEA, u svojevrsnom prijelaznom razdoblju. "S još uvijek prisutnom Norveškom i Švicarskom, EFTA bi trebala ostati atraktivnim prijedlogom za one zemlje koje priznaju da pristup EU neće uslijediti sutra", zaključio je jedan diplomat. (Hina) vk br 301131 MET nov 94 301131 MET nov 94