SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Norvežani podijeljeni glede ulaska u Europsku uniju Naslov: Većina protiv pridruživanja Podnaslov:U žestokoj raspravi koja je zahvatila ovu nordijsku zemlju pred referendum 28. studenog mišljenja su podijeljena - dok pobornici pridruživanja strahuju od izolacije i posljedica po zaposlenja i norvešku industriju, protivnici ulaska boje se, pak, potpadanja pod "nedemokratsku i birokratsku vladavinu" Bruxellesa. Piše: Doug MELLGREN, AP OSLO - Godine 1972. Aage Hovengen glasovao je u prilog norveškom ulasku u Europsku ekonomsku zajednicu, dok je Svein Ringstad glasovao protiv pridruživanja trgovinskom bloku. Ovoga vikenda, njih dvojica mijenjaju strane u referendumu o ulasku u članstvo Europske unije, što je svojevrsna ilustracija strastvene, ponekad nedosljedne rasprave glede pridruživanja ostatku Europe, što je zahvatila ovu zemlju od 4.3 milijuna stanovnika. "Mi u Norveškoj se razlikujemo od ostalih europskih zemalja", kaže Hovengen (67). "Mi smo ljudi planina i fjordova, navikli biti svoji na svome i donositi vlastite odluke", kaže on. Ringstad (44), koji je sada za ulazak u članstvo, smatra da Norvežani ne trebaju biti tako umišljeni i nesigurni. "Kako neki Norvežani mogu za sebe misliti da su toliko bolji od svih ostalih, a onda biti toliko nesigurni glede svoje sposobnosti da uvjere druge da se boje pridružiti im se za stolom", pita se on. Većina glasača izjasnila se u ispitivanjima javnog mnijenja da će 28. studenog glasovati protiv pridruživanja, čak i unatoč tome što većina njih smatra da bi za Norvešku bilo najbolje da se pridruži EU. Pobornici pridruživanja nadaju se da će nedavno "da" na referendumima u Švedskoj i Finskoj utjecati na još neopredijeljene - kojih je prema anketama 16 posto - da se priklone strani koja je "za". Ringstad, sada aktivan u organizaciji nazvanoj "Od 'Ne' do 'Da'", kaže da su raspad Sovjetskog Saveza i nove mogućnosti za Europu utjecale na promjenu njegova stajališta. "Europska unija je, po područjima koje obuhvaća i ciljevima koje usvaja, postala je za mene prihvatljiva", navodi on. Za razliku od njega, Hovengen, sada u mirovini, promijenio je svoje mišljenje u drugom pravcu tijekom putovanja na Kontinent kao član norveškog parlamenta ispred Radničke stranke. "Običavao sam posjetiti pokrajnje ulice, 'slumove', kao i unutrašnjost zemlje, koja je djelovala sumorno. Znao sam da ne želimo da i Norveška bude takva", kaže. Kao i mnogi drugi protivnici pridruživanja, Hovengen strahuje da Norveška - bogata naftom, metalima i drugim prirodnim izvorima - ne dade previše Europskoj uniji, a da ne preostane dovoljno za darežljivi socijalni sustav ove male zemlje, njene programe zapošljavanja i visoki standard života. Međunaslov: Argumenti 'za' i 'protiv' Pobornici pridruživanja u EU kažu da će se glasovanje 'protiv' odraziti na zaposlenja i izazvati seljenje norveške industrije. Oni strahuju da će norveški izvozi biti ometani uvoznim carinama. Oni, nadalje, upozoravaju da će mala Norveška biti izolirana na europskom sjevernom rubu. "Strana koja je 'za' koristila je iste argumente i 1972. godine, a predviđanja su bila pogrešna. Primjerice, broj industrijskih radnih mjesta opao je jednako u Danskoj, koja se pridružila EEZ-u 1972. godine, kao i u Norveškoj", kaže Hovengen. "To nema veze bilo s EU ili s EEZ. Do toga dolazi zahvaljujući tehnološkom napretku na radnom mjestu", kaže. On smatra da Norveška, koja sada doživljava gospodarski uzlet, može bolje sama odgovoriti na izazov. No strana koja se zalaže 'za' pristup kaže da Norveška, sada najveći zapadnoeuropski izvoznik nafte, ovisi o svom prihodu od nafte te da će proizvodnja opasti tijekom sljedećih deset godina. "Naši socijalni programi i zapošljavanje u javnom sektoru ovise o posjedovanju drugog izvora prohoda," kaže Ringstad, a taj će, po njegovu mišljenju, doći od industrije, koja općenito podržava ulazak u članstvo EU. Protivnici, pak, strahuju da bi Norveška, koja je postala nezavisna od Švedske 1905. godine, mogla potpasti pod, kako je nazivaju, 'nedemokratsku i birokratsku vladavinu' Bruxellesa. S druge strane, Ringstad tvrdi da Norveškoj treba glas u vodstvu EU-a u belgijskoj prijestolnici. Nordijske zemlje zajedno će doprinijeti otvorenosti i demokraciji naših poliitičkih sustava, kaže on. Hovengen, na protivničkoj strani, navodi kako sluša strahovanja ribara da će morati dijeliti svoje rezerve s ostalima u EU, norveških poljoprivrednika koji se boje konkurencije europskih, kao i drugih skupina koje se protive članstvu. "Europska strana navodi kako će sporazum o ribarstvu pomoći ribarskoj industriji. Ribari kažu da neće. EU govori da će članstvo donijeti prednosti poljoprivredi, poljoprivrednici kažu da neće", govori Hovengen. "Norveškoj će uvijek ostati otvorena vrata, jer mi imamo prirodne resurse koji su potrebni Euorpi". No 'ne' na referendumu moglo bi Norvešku ostaviti desetljećima po strani, upozoravaju pobornici poput Ringstada. "Kažemo li 'ne' u glasovanju na referendumu, mislim da će nam se neki u Europi smijati, drugi će slegnuti ramenima, a neki će zbog toga biti žalosni", kaže. "No morat ćemo se načekati da se Europa ponovo usmjeri na nas". (Hina) br br 240247 MET nov 94 240247 MET nov 94