DJECA - ŽRTVE RATA U HRVATSKOJ

ZAGREB, 9. studenoga (Hina) - U agresiji na Hrvatsku poginulo je 248 djece. Najviše djece smrtno je stradalo u prvoj godini rata, a prikupljeni podaci pokazuju da su djeca stradala većinom uslijed ranjavanja tijekom avionskih i artiljerijskih napada te iz vatrenog oružja. "Iako je akte UN u kojima se posebno štite prava majki i djece usvojila i bivša Jugoslavija agresor je u ratu na Hrvatsku prekršio sve odredbe tih dokumenata, posebice odredbe Konvencije o pravima djeteta", ističe dr. Josip Grgurić, predsjednik Komisije za koordinaciju pomoći i zdravstvenu zaštitu djece u izvanrednim uvjetima. Po podacima nedavno predstavljenog Izviješća o kršenju Konvencije o pravima djeteta tijekom rata u Republici Hrvatskoj, tijekom ratnih napada na Hrvatsku ranjeno je 901 dijete, a najviše ih je ranjeno, čak 512, u prvih šest mjeseci agresije na Hrvatsku. U tom su Izvješću prikupljeni podaci o stradanjima djece od svibnja 1991. do rujna ove godine. Izdavači Izvješća su Ured za žrtve rata Vlade Republike Hrvatske i Komisija za kršenje prava djeteta tijekom agresije na RH. Od ukupnog broja stradalih najviše je ranjenih dječaka, njih 76 posto, a djevojčica 24 posto. Kao i kod poginulih, najviše djece ranjeno je u istočnoj Slavniji (45 posto) te u Dalmaciji (22 posto). Posljedice ratnih stradanja su i 86 trajnih invalida, kaže dr. Grgurić. Zbog kroničnih ozljeda, dvanaestorima su amputirani ekstremiteti, kod 13 je došlo do ozljede centralnog nervnog sustava a kod desetoro do lezije perifernih živaca. U Izvješću o kršenju Konvencije o pravima djeteta tijekom rata u Hrvatskoj navodi se, da toj djeci obzirom na tadašnje stanje rata, nije mogla biti pružena adekvatna medicinska pomoć. Postoje indicije, navodi se u Izvješću, da su neka djeca, zajedno sa oba ili jednim roditeljem, odvedena u srpske logore i zatvore, ali ih tamo nije evidentirao Međunarodni Crveni križ. Zadnja akcija traženja nestalih osoba provedena u lipnju ove godine registrirala je 52 nestala djeteta. U vremenu od svibnja '91. do prosinca '93. godine, 4.273 djece ostalo je bez jednog roditelja, 54 bez oba roditelja, a Izviješće iznosi podatak od 936 evidentirana djeteta čiji su roditelji nestali ili su zatočeni. Žrtve rata su i djeca kojima je uskraćeno pravo na dom, obiteljski život, pravo na školovanje i na svoju prirodnu sredinu. Po posljednjem popisu prognanika od 15. srpnja ove godine evidentirano je 44.915 prognane djece. Dobna struktura pokazuje da je najviše prognane djece staro od šest do 14 godina, te od 14 do 18 godina. Dr. Grgurić upozorava na potrebu pojačane brige oko te djece, jer, osim što će ratna događanja ostaviti trajne posljedice na dječjoj psihi, oko 25 posto te djece smješteno je u prognaničkim centrima, gdje žive u neprimjerenim uvjetima, tako da više generacija jedne obitelji, pa čak i više obitelji, boravi zajedno u istoj sobi. "Svi navedeni pokazatelji upozoravaju na potrebu stvaranja strateškog, dugoročnog programa za pomoć i brigu o djeci", upozorava dr. Grgurić. "Djeca ne smiju čekati neke bolje dane, jer se radi o organizmu u rastu i razvoju kome se moraju osigurati osnovni uvjeti (pravilna ishrana i zdrav život) a što uključuje i rješavanje postratnih traumatskih stanja u djece". (Hina) mb ds 091152 MET nov 94 091152 MET nov 94