DRUGI DAN RADNOG SKUPA DELOŽACIJE U RH

Republici Hrvatskoj - pravni, moralni i društveni aspekti", koji se održava u organizaciji Hrvatskoga helsinškog odbora, nastavljen je danas u zagrebačkom hotelu "Esplanade". Zamjenik ministra unutarnjih poslova Zlatko Gledec obavijestio je sudionike da se osnovano sumnja da je u kuću odvjetnika Slobodana Budaka u Karlobagu provalio pripadnik MUP-a iz Karlobaga, te zamolio da se policiji dade vremena da slučaj obradi do kraja. Akademik Eugen Pusić ukazao je da postoji mogućnost da iseljene osobe imaju pravnu osnovu biti u stanovima iz kojih su deložirani. "Tek 8. listopada 1991., kad je Sabor prekinuo sve državno-pravne veze s bivšom Jugoslavijom prestao je vrijediti i zakon o stambenom osiguranju JNA prema kojem su ti ljudi dobili rješenja s pravom na otkup stanova", rekao je Pusić, koji smatra da konačnu odluku u tim sporovima svakako treba dati sud. Pučki pravobranitelj RH Branko Babac drži da je definicija deložacija koju nude nevladine udruge problematična i politički opasna, jer, kako je kazao, imputira vlastima da pomaže nasilje radi ispražnjavanja stanova. On smatra da su deložacije pretjerano ispolitizirane zbog čega je i uloga pučkog pravobranitelja krivo interpretirana jer je zakonom predviđeno da on intervenira tek kad su istrošena sva pravna sredstva, dok u tijeku samog postupka pravobranitelj može samo upozoriti na korektnost. Stjepan Bekavac iz Gradskog sekretarijata za graditeljstvo je kazao da Sekretarijat postupa po zakonu ne dovodeći u pitanje pravnu valjanost zahtjeva za iseljenjem javnog pravobraniteljstva koje je pravni zastupnik Ministarstva obrane. Zamjenik javnog pravobranitelja Boris Koketi ocijenio je da moralno-socijalni aspekt u problemu deložacija ne može potisnuti pravnu normu te je dodao da valja razlikovati tri vrste iseljenja. To su, po njegovim riječima, iseljenja što provode uniformirane osobe koja je osudio kao samovlašće, iseljenja kroz parnične postupke, te iseljenja onih koji su po zakonu o stambenim odnosima ušli u stan bez valjane pravne osnove. Predsjednik Hrvatskog pravnog centra i zamjenik predsjednika HHO Slobodan Budak osvrnuo se na pojedine odredbe Zakona o stambenim odnosima, Zakona o sudovima, Ustava, te međunarodnih akata i deklaracija o ljudskim pravima. Posebno je naglasio bezrezervnu nadležnost sudova u rješavanju sporova iz stambenih odnosa i to po Zakonu o sudovima iz 1994. godine. Član Predsjedništva HHO-a dr. Ivo Banac drži da se rasprava o deložacijama vodi u izuzetno ispolitiziranoj atmosferi. Banac je zapitao je li hrvatsko društvo revolucionarno ili pravno društvo, te postoje li elementi politizacije etniciteta. Banac drži da se kritički moramo odrediti prema procesu revolucije kao načinu rješavanja problema. U slučaju deložacija riječ je o revolucionarnom razmišljanju i promišljanju društva što dovodi do krajnje ekscesnog ponašanja, rekao je Banac iskazavši uvjerenje da postoje precizni podaci o broju deložacija. Sociolog Gojko Bežovan kritički se osvrnuo na primjenu, kako je kazao, samoupravnog zakona o stambenim odnosima koji je u suprotnosti s hrvatskim Ustavom, a Dragomir Vojnić podržao je prijedlog o moratoriju koji bi se iskoristio za mirno i trezveno traženje rješenja. (Hina) rd ds 031616 MET nov 94 031616 MET nov 94