RADNI SKUP "DELOŽACIJE U RH - PRAVNI, MORALNI I DRUŠTVENI ASPEKTI"

Republici Hrvatskoj - pravni, moralni i društveni aspekti" započeo je danas u zagrebačkog hotelu "Esplanade" u organizaciji Hrvatskog Helsinškog odbora za ljudska prava i Hrvatskog pravnog centra. Skup je okupio 60-ak sudionika, a nazočni su mu i diplomatski predstavnici u Hrvatskoj, predstavnici političkih stranaka, kao i predstavnici hrvatske vlasti, među kojima i potpredsjednik Zastupničkog doma hrvatskog Sabora Vladimir Šeks, potpredsjednik hrvatske Vlade dr. Ivica Kostović, ministar pravosuđa Ivica Crnić, državni pravobranitelj Petar Šale, predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Luka Bebić, zamjenik ministra obrane Josip Juras te zamjenik ministra unutarnjih poslova Zlatko Gledec. U uvodnom izlaganju predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak je kazao da se HHO od svog osnutka suočio s problemom deložacija, koji je, po njegovim riječima, uz terorizam najveći problem hrvatskog društva koji je zahvatio tisuće hrvatskih građana. Čičak je istaknuo da se činjenica agresije na Hrvatsku ne može prihvatiti kao isprika za nasilje nad pojedinim hrvatskim građanima. "Ne možemo prihvatiti da se jedna skupina stradalnika konfrontira s drugom skupinom stradalnika", naglasio je Čičak dodavši da su vojni stanovi samo manji dio stanova koji se oduzimaju hrvatskim građanima. Čičak je rekao da je prvi val deložacija počeo još u jeku rata, pojasnivši da HHO i druge organizacije za ljudska prava nisu u stanju sačiniti cjelovitu analizu tog problema budući da im, kako je rekao, nisu dostupni podaci koji su u posjedu pojedinih državnih službi. On je naglasio da nije problem samo u lošim zakonima, kako se to često govori, već i u djelomičnom neprovođenju tih zakona. "Oni koji podržavaju deložacije pravi su neprijatelji Hrvatske i ugrožavatelji pravnog poretka i ljudskih prava", ocijenio je Ivan Zvonimir Čičak zaključivši da su demokracija i sloboda glavni jamac pravne države. Zamjenik predsjednika HHO-a Slobodan Budak govorio je i kao predsjednik novoosnovanog Hrvatskog pravnog centra kazavši da je cilj te udruge promicanje prava u Republici Hrvatskoj. Govoreći o problemu deložacija Budak je naglasio da na, kako je kazao, "ovaj težak problem mlade hrvatske Republike ukazuje i Katolička crkva". Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Luka Bebić mišljenja je da i o problemu deložacija treba raspravljati iznošenjem činjenica jer, kako je istaknuo, želimo pravnu državu i vladavinu prava. "Javna rasprava o deložacijama samo može doprinijeti boljem razumjevanju tog problema", ocijenio je Bebić. On je naveo da je Ministarstvo obrane pokrenulo više od 4000 predmeta pred upravnim i sudskim tijelima te da je prinudnim iseljavanjem dobilo oko 250 stanova. Dodao je da postoji još 1136 predmeta za koje postoji rješenja o izvršenju. Bebić je istaknuo da je Zakon o stambenim odnosima iz 1985. godine još uvijek na snazi te da se mora primjenjivati, zapitavši tko je mogao uzimati rješenja o dodjeli stanovam bivše JNA nakon 24. srpnja 1991. godine. U ime posebnog izvjestitelja Glavnog tajnika UN-a za ljudska prava Tadeusza Mazowieckog govorila je izaslanica Tatjana Termačić, koja je istaknula da je Mazowiecki u svojim izvješćima pisao i ukazivao na nedosljednosti, nepravilnosti i kršenja ljudskih prava tijekom provođenja deložacija. Ministar pravosuđa Ivica Crnić govorio je o pravnom aspektu deložacija ocjenivši da nije dobro da i tijela uprave i sudovi odlučuju o pravu na stanovanje. "Sudovi trebaju odlučivati o tim problemima i za takvu se promjenu zakona valja zalagati", rekao je Crnić. Dodao je da svejedno moraju poštovati odluke državnih organa, bez obzira da li su to odluke upravnih ili sudskih tijela. Po njegovim riječima svi oni koji sprečavanju izvršavanje takvih odluka kao i oni koji uzimaju zakon u svoje ruke čine štetu i pridonose anarhiji. Crnić je zaželio da se u smirenoj atmosferi razmotre svi aspekti problema deložacija te da se time doprinese iznalaženju rješenja. Potpredsjednik Vlade dr. Ivica Kostović osvrnuo se na problem prognanika i izbjeglica i mogućem problemu njihovih deložacija. On je istaknuo da prognanici traže zaštitu dok se ne vrate u svoje domove, te da će Vlada poštivati sve europske standarde glede deložacija. Nabrojivši precizne podatke o raznim skupinama stradalnika domovinskog rata, dr. Kostović je kazao da je pred Hrvatskom zadaća pronalaženja smještaja tih ljudi. "Što su humanitarne udruge i međunarodna zajednica učinili za njihovo zbrinjavanje i njihov povratak na svoja ognjišta", zapitao je Kostović i dodao da je broj deložacija mali te da ih, kako je kazao, nema više od 500. Radni skup o problemu deložacija nastavlja radom. (Hina) rd ds 021336 MET nov 94 021336 MET nov 94