ŠEKS I DR. ANTIĆ NA KONFERENCIJI ZA NOVINARE O DELOŽACIJAMA

Republike Hrvatske Vladimir Šeks kazao je danas da bi zaustavljanje deložacija bilo moguće tek izmjenom zakonskih propisa ili pak odlukom upravnih tijela te najavio saborsku raspravu o stambenoj reformi i rješavanju tog, kako je kazao, "gorućeg pitanja". "Osobno mislim da bi trebalo voditi računa da se nikoga ne baca na ulicu a da mu se prethodno ne osigura krov nad glavom", rekao je Šeks na prvoj konferneciji za novinare u novootvorenom press centru Sveučilišta u Zagrebu. Na konferenciji je o temi deložacija na novinarska pitanja odgovarao i predsjednik Odbora za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina Zastupničkog doma Sabora dr. Ljubomir Antić. Istaknuo je da je u Vlada izradila prijedlog zakona o prodaji vojnih stanova, no, dodao je, izvršen je pritisak da se provede revizija cijelog tog stambenog fonda. "Prodajom stanova vojnog stambenog fonda mogli bi se riješiti i ovi problemi, jer bi se sredstvima prikupljenim od prodaje vojnih stanova moglo izgraditi 1.000 novih stanova", ocijenio je Šeks. Rezultati revizije potvrdili su da je, po njegovim riječima, 26.000 stanova potpuno nesporno te da ima 3.500 stanova koji bi trebali biti deložirani, od čega stanari u 2.040 stanova "nemaju baš nikakvih papira". Šeks je precizirao da je bivša JNA od 24. srpnja do 8. listopada 1991. podijelila 820 rješenja za useljenje, od čega će polovica imati pravo ostati u tim stanovima. On je izvijestio da je također izrađen model stambene reforme, no taj je projekt, po njegovim riječima, tijesno povezan s zakonom o denacionalizaciji. Na upit o neuvažavanju stajališta Katoličke crkve o potrebi zaustavljanja deložacija, dr. Ljubomir Antić je kazao da je on javno polemizirao sa stavovima Crkve jer smatra da i mišljenje Crkve podliježe analizi i kritici. "Za Crkvu ne bi bilo dobro kad bi njezina stajališta bila neupitna", drži Antić i dodaje da se osjetio pozvanim nešto reći o tome "u ime mnogih koji su se u tom trenutku osjetili potisnutima u svojim pravima, a to su, naravno, stradalnici domovinskog rata". "Stav kardinala Franje Kuharića i priopćenje Hrvatske biskupske konferencije bit će respektirani u skoroj saborskoj raspravi", dodao je Šeks. Šeks je mišljenja da postoji konkretna politička odgovornost zbog nastalog problema, i ona je, po njegovim riječima, na odgovornim nadležnim tijelima. "To je već davno trebalo riješiti, a neprimjereno je da javnost nije bila dostatno informirana o deložacijama", istaknuo je Šeks. Ustvrdivši da "nisu svi isti u ovom sporu", dr. Antić je naveo da su u prvoj kategoriji ljudi iz bivše vojne bolnice, a u drugu skupinu svrstao je one koji su bili visoko na listama za dodjelu bivših vojnih stanova. U trećoj su kategoriji oni Hrvati iz drugih republika, koji su prilikom raspada Jugoslavije došli u Hrvatsku, a, po njegovom mišljenju, u četvrtu kategoriju spadaju ratni profiteri koji su u najtežim mjesecima kroz koje je prolazila Hrvatska "lovili u mutnom". "To je ona kategorija koju je trebalo odmah izolirati", drži dr. Antić. "Problem deložacija je velik, gotovo nerješiv", kazao je Antić, predloživši moratorij na provođenje deložacija i stvaranje atmosfere u kojoj bi bilo moguće pronaći rješenje. Na pitanje o ulozi pučkog pravobranitelja u rješavanju tog problema, Šeks je kazao da se pučki pravobranitelj "trebao djelatnije uključiti u problem deložacija". "Deložacije ne stvaraju pozitivnu sliku Hrvatske u svijetu, možda i zbog toga jer je stvorena slika da su deložacije nezakonite i neustavne", rekao je Šeks ocijenivši da je "upravo promotivna i informativna djelatnost najslabija karika hrvatske države". Na upit o utemeljenju privremenog suda za ljudska prava u Hrvatskoj, Šeks je pojasnio da je Hrvatska iskazala volju za utemeljenjem tog suda, no, dodao je, Europska unija koja bi također trebala izabrati ljude za taj sud ne pokazuje nikakav interes za njegovo osnivanje. Dr. Antić je mišljenja da se u tom pitanju ogleda ugroženost suvereniteta Hrvatske, jer, kako je pojasnio, u privremenom sudu za ljudska prava trebala bi biti dva suca iz Hrvatske te tri suca koja bi izabrala EU. "Svejedno držim da bi Hrvatska trebala ispuniti taj uvjet i utemeljiti sud za ljudska prava, koji ionako ne bi imao puno posla", naglasio je Antić. "Zakon treba poštovati, i asistencija policije u deložacijama je zakonita", ustvrdio je Šeks ocijenivši da "svi oni koji ometaju i sprečavaju deložacije, pa i pojedini saborski zastupnici, ne priznaju pravni poredak i sudjeluju u destrukciji tog pravnog poretka". (Hina) rd ds 281448 MET oct 94 281448 MET oct 94