SERVIS POSEBNIH NASLOVA RUSIJA-GOSPODARSTVO

Nadnaslov:Rusija:Kriza izazvana naglim padom vrijednosti rublje Naslov: "Crni utorak" - Rublja u slobodnom padu Podnaslov:Pad vrijednosti rublje do kojeg je došlo u utorak izazvao je duboku zabrinutost glede posljedica koje bi mogle uslijediti po ruske gospodarske reforme - najveći do sada, taj je pad, u kojem je rublja samo u jednom danu izgubila četvrtinu vrijednosti u odnosu na dolar, već polučio i političke konzekvence. Piše: Larry RYCKMAN, AP MOSKVA - U utorak je došlo do posvemašnjeg kraha ruske rublje, koja je u samo jednom danu u odnosu na američki dolar izgubila četvrtinu svoje vrijednosti. Jedna je ruska novinska agencija taj dan nazvala "Crni utorak". Vrijednost rublje pala je na 3,926 za jedan dolar. Dan ranije, u ponedjeljak, u najvećoj moskovskoj mjenjačnici Interbank tečaj je bio 3,081 rublju za jedan dolar. "Ovo je katastrofalno, neviđeno", izjavio je Jevgenij Smirnov, djelatnik ruske Komercijalne banke. "Banke bi danas mogle zatvoriti svoja vrata budući da im nije moguće objaviti tečaj. To je upravo strašno. Nitko ne zna što se može očekivati". Ruska Središnja banka, koja je ove godine uložila milijarde dolara nastojeći poduprijeti rublju, prošlog je mjeseca ustuknula s tržišta te prouzročila paniku na tržištu novca čiji su se akteri nastojali se što prije riješiti svojih rezervi u rubljama. Središnja se banka u utorak u posljednji čas ponovno uključila na tržište ulažući 80 milijuna dolara, čime je spasila rublju od pada ispod 4,000, izjavio je novinarima direktor banke Viktor Gerašenko. Tržište novca bilo je potreseno time što banka nije željela ili mogla spasiti rusku valutu. Mnogi su se kupnjom dolara nastojali zaštititi od inflacije koja sada mjesečno doseže 7,7 posto. Dužnosnici Središnje banke navode kako samo omogućavaju tržištu da se prilagodi valu priliva novca do kojeg je došlo tijekom ljeta. Predviđaju da pritisak na rublju neće potrajati. Nekontrolirani pad ruske rublje mogao bi dovesti u opasnost ruske reforme usmjerene ka uvođenju tržišnog gospodarstva, prestrašiti strane ulagače te dovesti u neugodan položaj ljude koji ovise o uvezenoj robi, kao i do povećanja opasnosti od recesije. Istovremeno, devalvirana rublja čini ruske izvozne proizvode konkurentnijima te Središnjoj banci, koja mijenja svoje dolare, olakšava isplaćivanje vladinih dugova. Međunaslov: Hoće li hitna intervencija pomoći? U utorak su mnoge moskovske mjenjačnice prestale prodavati američke dolare, budući da im je uzmanjkalo te valute. Drugi su pak tržili po crnom tečaju: američke su dolare kupovali za 3,5 rubalja a prodavali ih za 4,5 rubalja. Jedna je banka ponudila dolar za 6,00 rubalja. Bilo je i drugih znakova poremećaja. Automobili su, bez obzira na 17 postotno povećanje cijena dan ranije, u dugim redovima čekali pred benzinskim crpkama. Mnogi su trgovci zatvorili svoja vrata kako bi mogli podići cijene proizvoda, dok su drugi bili uvjerenja da takvo što neće puno pomoći. Vladini su analitičari mišljenja da će se krah rublje odraziti na široko sloj ljudi. "To će imati ozbiljan učinak za sve nas", izjavila je Irina Pavlovna, analitičarka Centra za gospodarsku analizu. "Svako otvaranje burze čini nas sve siromašnijima". Gore nego "crnog utorka" bilo je samo 23. rujna 1993. godine, kada je rublja izgubila 17,9 posto svoje vrijednosti. U srijedu je došlo do izvjesnog oporavka rublje, nakon što se Središnja banka agresivno povratila na valutno tržište kako bi spasila oslabljenu rusku valutu i zaštitila je od još jednog "crnog utorka". Rublja je porasla za 4,8 posto - novi tečaj na najvećoj moskovskoj burzi Interbank iznosi 3,736 rublje za dolar - no unatoč tom povećanju, do kojeg je došlo nakon što je ruska Središnja banka potrošila milijune svojih dragocjenih deviznih rezervi, rublja je još uvijek daleko ispod tečaja od ponedjeljka. Uz to, potpuno je neizvjesno na koliko će dugo banka moći zaustaviti spiralni pad rublje. Kriza izazvana snažnim padom vrijednosti rublje odmah je dobila i političke konzekvence - predsjednik Jeljcin otpustio je ministra financija Sergeja Dubinina i zatražio od parlamenta da otpusti direktora Središnje banke Viktora Garašenka. (Hina) gm br 121138 MET oct 94 121138 MET oct 94