SERVIS POSEBNIH NASLOVA ITALIJA-IZBORI-GOSPODARSTVO

Nadnaslov:Italija: Što talijanska izborna kampanja nudi gospodarstvu? Naslov: Tko će i kako upravljati trećim europskim gospodarstvom? Podnaslov:Iako se problemi zapošljavanja i poreza javljaju u predizbornim kampanjama, Talijani još nemaju jasnu sliku kako će suprotstavljene političke snage upravljati gospodarstvom koje, unatoč uspješnosti, nije pošteđeno problema. Razlog neodređenosti glede gospodarskih programa analitičari vide u pretežito većinskom izbornom zakonu koji je doveo do stvaranja širokih koalicija čak suprotstavljenih interesa. Piše: Richard WADDINGTON, Reuter MILANO - Problemi zapošljavanja i poreza često se pojavljuju u predizbornim raspravama no Talijani samo tjedan dana pred izbore još nemaju jasnu sliku o načinu na koji će suparničke političke snage upravljati najvećim, trećim po redu europskim gospodarstvom koje ipak nije pošteđeno problema. "Nismo zadovoljni pomanjkanjem jasnoće. Budući ne znamo što će učiniti, radije stojimo po strani", kaže Stefano Micossi, glavni ekonomist industrijske grupe Confindustria, koja je odbila podržati bilo kakav savez. "S druge strane, ne mogu tvrditi da smo osobito zabrinuti. Nismo mišljenja da se kuća nalazi pred raspadom", dodaje. Njegov opušten stav govori o općem stajalištu da će bilo koja vlada koja dođe na vlast nakon izbora što će se održati 27. i 28. ožujka imati malo prostora za gospodarske eksperimente. Glavni protagonisti izbora jesu koalicija desnog centra na čelu sa medijskim magnatom Silvijom Berlusconijem te široki savez ljevice. Istraživanja javnog mnijenja daju naslutiti da niti jedan savez, pa ni centristi reformističkog čelnika Marija Segnija kao ni preostali dio prezrene demokršćanske stranke, neće dobiti potpunu većinu na izborima. "Postoji snažan međunarodni i domaći pritisak ne bi li se nastavilo kao i ranije", kaže Micossi osvrćući se na gospodarski pravac bankara i premijera Carla Azeglia Ciampia koji veliku važnost pridaje smanjivanju deficita državnog proračuna te privatizaciji slabo stojećih državnih tvrtki. Poslovni magnat Berlusconi, čija je skupina Fininvest jedno od najvećih privatnih medijskih carstava, stavlja naglasak na izbacivanju države iz ekonomije te davanju više slobode privatnim poduzećima. Međunaslov: Izborne koalicije oprečnih interesa Čak se i bivša komunistička Demokratska stranka ljevice (PDS), središnji stup saveza ljevice, zalaže za daljnju privatizaciju. Oba tabora obećavaju više radnih mjesta ne bi li se smanjila rastuća nezaposlenost koja pogađa preko dva milijuna Talijana ili više od 11 posto ukupne radne snage, no analitičari ističu da programima nedostaje detaljnija razrada. No ta neodređenost je neizbježna uzme li se u obzir talijanski pretežno većinski izborni zakon koji je uzrokom stvaranja širokih izbornih saveza sačinjenih od stranaka oprečnih interesa, ističu nadalje analitičari. Berlusconijev "Savez slobode" sačinjen je od federalističke "Sjeverne lige" koja se zalaže za veću lokalnu autonomiju, te neofašističkog, strastveno nacionalistički orijentiranog "Nacionalnog saveza". Na ljevici, pokušaji Demokratske stranke ljevice da savezu ljevice dade image umjerenih kada je u pitanju gospodarstvo uzdrmani su ispadima mlađih članica saveza kao što je "Pokret obnove marksista- komunista" koji se zalaže za veće porezne stope na prihode od ulaganja. Ironično je da je konzervativac Berlusconi i njegova stranka "Naprijed Italija" izazvao najoštriju gospodarsku raspravu prijedlogom da se klizna skala poreza na prihod zamijeni jedinstvenom stopom doprinosa od 30 posto. Ovaj prijedlog, koji za uzor ima "supply-side" ekonomiju bivšeg američkog predsjednika Ronalda Reagana a koji je stao na kraj "hranjenju" washingtonskog proračunskog deficita, nezavisni su ekonomisti dočekali s velikom dozom skepticizma. Nakon toga, "Naprijed Italija" najavila je da će se reforme poreza poduzimati postepeno. (Hina) gm br 211318 MET mar 94 211318 MET mar 94