SERVIS POSEBNIH NASLOVA UKRAJINA-DEZINTEGRACIJA

Nadnaslov:Razoreno gospodarstvo prijeti ukrajinskoj stabilnosti Naslov: Ukrajini prijete etničke podjele Podnaslov:Već prisutna strahovanja glede budućnosti zemlje, izazvana u velikoj mjeri lošim stanjem ukrajinskog gospodarstva što daje poticaj i rastućim etničkim tenzijama u zemlji, još su više dobila na snazi najnovijim izvješćem američkih obavještajnih službi prema kojem bi gospodarski problemi lako mogli završiti etničkom podjelom zemlje u naredne dvije godine. Najnovija ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da bi danas 40 posto Ukrajinaca odstupilo od dijela ukrajinske nezavisnosti u zamjenu za poboljšanje životnog standarda. Piše: Alexander TKACHENKO, Reuter KIJEV - Kreatori ukrajinske politike strahuju da bi stanje razorenosti u kojem se nalazi ukrajinsko gospodarstvo, što povećava i etničke tenzije, moglo dovesti do cijepanja i podjele ove bivše sovjetske republike. "Ne želim u to vjerovati i ne vjerujem da će Ukrajina propasti", kaže predsjedavajući parlamenta Ivan Pljušč. "Ali ne podignemo li naše gospodarstvo, takva prijetnja mogla bi dobiti na snazi". Zabrinutost glede budućnosti povećalo je najnovije izvješće američkih obavještajnih službi u kojem stoji da bi gospodarski problemi mogli podijeliti Ukrajinu po liniji etničkih podjela tijekom naredne dvije godine, vjerojatno uz primjenu nasilja te intervenciju ruske vojske. U njemu se precizira da će pretežito ruski istok tražiti otcjepljenje dok će se nacionalistički zapad boriti da sačuva cjelovitost i nezavisnost zemlje. Nešto od toga već se počinje događati u zemlji koja je vlasnik trećeg po veličini svjetskog nuklearnog arsenala, kako se bliže parlamentarni izbori predviđeni za 27. ožujka - prvi od postizanja nezavisnosti. Poluotok Krim, na jugu zemlje, koji ima poluautonoman status i nastanjen je pretežito etničkim Rusima, snažno se zalaže za potpunu gospodarsku nezavisnost od Kijeva i čvršće veze s imućnijom Rusijom. Na ukrajinskom istočnom rubnom području, regije također traže prisnije gospodarske veze sa svojim ruskim susjedima. Izbori će, gotovo je sigurno, staviti naglasak na ove razlike. Regija Donecka, središte rudarskog bazena u Donbasu, najavila je referendume, koji bi trebali koincidirati s izborima, oko poboljšavanja veza sa ostalim bivšim sovjetskim republikama i uvođenja federalnog ustrojstva - što za kijevsko vodstvo predstavlja anatemu. Predsjednik Kravčuk govori o vakuumu u vlasti i odbija sudjelovati na predsjedničkim izborima predviđenim u lipnju ukoliko se strukture vlasti jasnije ne definiraju. Mihailo Pogrebenskij, direktor kijevskog Centra za političke znanosti, smatra da se "duboka regionalizacija" već zbiva unutar slavenske nacije koja broji 52 milijuna ljudi, od kojih je 12 milijuna etničkih Rusa. "Stvar će zasigurno dovesti do usijanja činjenica da je gospodarstvo u depresiji kao i jaz između istoka i zapada zemlje", ocjenjuje on. Međunaslov: Gospodarska autonomija - da, federalizam - ne Gospodarstvo je u silaznoj putanji od raspada bivšeg Sovjetskog Saveza i sada daleko zaostaje za Rusijom u tržišnim reformama. Malaksala industrijska proizvodnja i hiperinflacija dovela je 80 posto Ukrajinaca u stanje siromaštva. Nedostatak goriva ostavio je mnoge stanove bez grijanja. Mjesečne plaće, od kojih se većina kreće ispod 15 dolara, ubrzano gube na vrijednosti. "Ne smijemo dramatizirati situaciju ovakvim predviđanjima", kaže zamjenik ministra vanjskih poslova Boris Tarasjuk o američkom izvješću obavještajnih službi. "Glavna razlika između naše zemlje i drugih je u tome da prolazimo kroz vrijeme dubokih ekonomskih promjena a taj proces ne može se biti bezbolan". Ispitivanja javnog mnijenja ukazuju na to da su ekonomske nevolje drastično promijenile stajališta Ukrajinaca prema suverenitetu. Samo prije nešto više od dvije godine, 90 posto Ukrajinaca glasalo je za napuštanje Sovjetskog Saveza. No ispitivanje koje je prošlog mjeseca provela Gallupova skupina SOTSIS pokazalo je da je 40 posto ispitanika voljno odstupiti od dijela ukrajinske nezavisnosti u zamjenu za poboljšanje životnog standarda. Samo je njih 32 posto bilo protiv toga. "Jedina prilika za Ukrajinu da bude nezavisna bila je u poboljšanju životnog standarda ljudi. Do toga nije došlo", kaže Vladimir Filenko, utjecajan liberalni član parlamenta. "Nemoguće je graditi stvarnu državu isključivo na temelju nacionalne ideje", smatra on. Krim je najekstremniji primjer regionalnog separatizma. Njegov novoizabrani predsjednik Jurij Meškov dobio je izbore u siječnju na programu ponovnog ujedinjena poluotoka s Rusijom. Neposredno nakon preuzimanja dužnosti, on je posjetio Moskvu kako bi pregovarao o tješnjim gospodarskim odnosima. Odgovarajući na novinarska pitanja o legalnosti svojih razgovora, Meškov je izjavio: "Ja ne odgovaram ukrajinskom predsjedniku". Kijev se suprotstavlja bilo kojem obliku federalizma, unatoč tome što Kravčuk pristaje na značajnu gospodarsku autonomiju regija. "Istočna Ukrajina i Krim mogu raspolagati svojim vlastitim resursima i krčiti sami sebi put kada dođe do uspostavljanja širokih gospodarskih prava", izjavio je Kravčuk. "No ja ne mogu podržati političku federalizaciju - u tom bismo slučaju mogli izgubiti i ono što imamo". Ukrajinska vlada inzistira na tome da su gospodarske reforme u tijeku i ukazuje na nagovještaje prema kojima bi veća zapadna pomoć mogla biti na putu, s namjerom da Ukrajinu ponovno stavi na noge. "Naš je narod dobio dugogodišnju bitku za nezavisnost zemlje i nemoguće je govoriti o njezinu raspadu", kaže ministar gospodarstva Roman Špek. "Pogotovo sada, kada smo zaista započeli s provođenjem tržišnih reformi koje podupire cjelokupno ukrajinsko vodstvo". Mnogi u vladi mišljenja su da je najbolja nada po ukrajinsku stabilnost - i prestanak strahovanja od ruskog uplitanja - gospodarska pomoć i sigurnosna jamstva od strane zapadnih zemalja. "Zapad mora biti svjestan da jamstvo ukrajinskog teritorijalnog integriteta može biti značajan čimbenik unutrašnje stabilnosti", kaže Tarasjuk. (Hina) br 030702 MET mar 94 030702 MET mar 94