- INTERVIEW MAĐARSKOG MINISTRA GEZE JESZENSZKOG HINI

ZAGREB, 17. ožujka (Hina) - U službenom posjetu Hrvatskoj u jučer je boravio mađarski ministar vanjskih poslova Geza Jeszenszky (Jesenski). Prigodom boravka u Zagrebu mađarskog je ministra primio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, u Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatske Jeszenszky je vodio službene razgovore sa svojim hrvatskim kolegom dr. Matom Granićem, a primio ga je i hrvatski premijer Nikica Valentić. Prije odlaska u Sarajevo, kasno sinoć mađarski je ministar dao interview novinaru Hine Miljenku Pajaliću. PITANJE: U razgovorima za vrijeme boravka u Hrvatskoj, najviši dužnosnici Republike posebice su isticali i humanitarnu i političku pomoć koju je Mađarska pružala Hrvatskoj od početaka srpske agresije, a Mađarska je bila među prvima koja je priznala samostalnost Hrvatske. Međutim, Mađarska je u posebice osjetljivom položaju zbog velikog broja (neki podaci govore o 400.000) Mađara koji žive u Vojvodini. ODGOVOR: "Njihova je situacija vrlo osjetljiva, pa je zbog toga i mađarska vlada u vrlo osjetljivoj situaciji. Zato mađarska vlada ima samo jedan izbor, a to je da je vode načela, koja je Madžarska deklarirala već 1848. godine. Ta ista načela vode i politiku nove madžarske vlade od 1990. godine. Prva zadaća mađarske vlade i Mađarske kao zemlje je sudjelovanje u svim europskim integracijama i u svim europskim demokratskim procesima. Drugo je načelo prijateljstva sa svim susjednim narodima čije su sudbine vrlo slične sudbini Mađarske. Treći nam je cilj da Mađari koji žive u susjednim zemljama, kao i njihovi budući potomci, dožive istu afirmaciju kao što su ju Mađari već doživljavali u proteklih 1.100 godina. Mađarska je mogla podržati hrvatsku borbu za samostalnost zato što je mogla razumjeti da jedna zemlja, jedan narod, s kojim su Mađari živjeli 800 godina u zajednici želi samoopredjeljenje i samostalnost. Svojedobno, kad još Sjedinjene Države nisu priznale hrvatsku i slovensku samostalnost, ja sam (američkom) ministru Jamesu Bekeru govorio da Hrvatska i Slovenija žele upravo to što je svojedobno željelo 13 američkih država koje su onda bile engleske kolonije. Mi bismo željeli dobre odnose i sa Srbima, ali su ti dobri odnosi obostrano uvjetovani. U siječnju sam posjetio Beograd, upravo u želji da se poboljšaju odnosi sa Srbima. Nekoliko dana prije tog mog posjeta osjetila se promjena u beogradskim sredstvima informiranja, a i službena je politika bila malo modificirana. Tada je predsjednik Milošević dao stanovita obećanja u pogledu autonomije mađarske manjine u Vojvodini." PITANJE: Može li se vjerovati u iskrenost izjava srpskog predsjednika. ODGOVOR: "Svaki političar djeluje i govori na temelju onoga što mu uvjetuju unutarnje i vanjske okolnosti." PITANJE: Vi ste u razgovorima s hrvatskim dužnosnicima često isticli nužnost srednjoeuropske orijentacije. Hrvatska i Madžarska uvijek su bile srednjoeuropske zemlje što se za, na pr., Srbiju i Rumunjsku ne bi moglo reći. Mora li u tom smislu madžarska politika biti pod pritiskom pragmatizma? ODGOVOR: "U svakoj je politici vrlo važna pragmatičnost ali i stanovita doza idealizma. Činjenica je da u ovoj karpatskoj nizini ne možemo ponovo oživjeti ono što je nekada bilo, to je povijesna istina. Ali možemo oživjeti sve ono što je u povijesti bilo dobro za narode ovoga područja. Svakako moramo ukinuti carinske granice, moramo povezati naša gospodarstva, a pokazalo se da su nam kulture vrlo slične i da se možemo međusobno razumjeti." PITANJE: Gospodarski su odnosi bili glavna tema razgovora s hrvatskim premijerom Nikicom Valentićem. Govorilo se o otvaranju slobodne carinske zone u riječkoj luci, o boljem povezivanju Mađarske i Hrvatske cestama, a ponudili ste i dva sporazuma - o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i o zaštiti ulaganja. Kad je riječ o cestovnom i željezničkom povezivanju za Hrvatsku je problem u tome što i Slovenija ima slične apetite - da poveže Kopar s Budimpeštom, a to znači s industrijskim područjem srednje Europe. Pitanje je gdje je tu temeljni mađarski interes? ODGOVOR: "Nama je Rijeka svakako bliža ali je u današnjem svjetskom gospodarstvu tako veliko kretanje da se treba koristiti i jednom i drugom lukom, i može doći do sporazuma da se u jednoj luci pružaju jedne usluge kod ukrcaja i smještaja tereta, a u drugoj luci druge. Mi u svakom slučaju vjerujemo da će promet biti vrlo gust i u slučaju da se izgrade cestovne veze preko Ljubljane prema Kopru i prema Rijeci preko Zagreba. Na koncu konca svakom gospodarstvu je u osnovi natjecanje, konkurencija, pa se i traži konkurencija jedne države s drugom i jedne luke s drugom." PITANJE: A što je s ova dva sporazuma i turističkom suradnjom Hrvatske i Mađarske? ODGOVOR: "Iako je značajno da ovim sporazumima izbjegnemo dvostruko oporezivanje, veliko je i značenje današnjeg potpisivanja kulturne konvencije. Vrlo me raduje da ste spomenuli turizam, jer upravo u tome se pokazuje natjecanje, a kako vi imate mnogo dulju obalu od Slovenije, pretpostavljam da ćete imati stanovite prednosti." PITANJE: Neka sredstva informiranja u Hrvatskoj komentirala su vaše posjete, prije nekoliko dana Subotici i Novom Sadu te ovaj posljednji Zagrebu kao posjete koji su zapravo okrenuti domaćoj političkoj sceni prije izbora zakazanih za početak svibnja. Koliko u tome ima istine i što očekujete od budućih parlamentarnih izbora u Mađarskoj? ODGOVOR: "Svakako je smiješna ta pretpostavka da bih ja posjetio bilo koju susjednu zemlju iz razloga unutrašnjopolitičkih odnosa, u svrhu predizborne kampanje. Ja u svakom slučaju moram služiti nacionalnim interesima i ciljevima, i svi moji posjeti kako Beogradu, tako i Zagrebu, a i Sarajevu, temelje se na istim onim načelima koje sam istaknuo na početku razgovora. Kad ne bih otišao u ove posjete, o kojima govorim, opozicija bi me baš zbog toga kritizirala. A od izbora pak očekujem da će izborno tijelo razumjeti da je upravo ova vlada obavila jedan značajan posao i nadam se da će ponovni izbori dati mandat upravo takvoj vladi, odnosno takvim zastupnicima u budućem parlamentu, koji će biti na stanoviti način nastavak ovog velikog posla što ga je obavila dosadašnja vlada." (Hina) mp fp 171356 MET mar 94 171356 MET mar 94