SERVIS POSEBNIH NASLOVA NJEMAČKA-FILM

Nadnaslov:Njemačka: Spielbergov film razotkriva stvarnost masovnog uništenja Židova Naslov: Mladi Nijemci otkrivaju Holokaust Podnaslov:U turobnoj tišini nabijenoj emocijama nakon projekcije filma "Schindlerova lista" mladi Nijemci otkrivaju kako zahvaljujući Spielbergu napokon shvaćaju stvarnost Holokausta, koji je do sada bio samo jedna od obaveznih tema, ali i vlastitu zabrinutost glede povećanja pritiska ekstremne desnice u Njemačkoj Piše: Valerie LEROUX, AFP BERLIN - "Tek sam sa 'Schindlerovom listom' shvatila što se dogodilo", tvrdi Sandra, 18 godina. Mladim se Nijemcima čini da zahvaljujući filmu Stevena Spielberga napokon shvaćaju stvarnost Holokausta, koji je do sada bio samo jedna od obaveznih nastavnih tema. Nekoliko razreda jedne gimnazije u Berlinu otkrilo je u srijedu priču o Oskaru Schindleru, njemačkom industrijalcu koji je spasio tisuću Židova "otkupljujući" ih od zapovjednika koncentracijskog logora kako bi radili u njegovoj tvornici, u blizini Krakowa. "U školi govorimo o milijunima žrtava ali su one potpuno anonimne", kaže Anita po izlasku s predavanja organiziranog uz prisustvo predsjednika židovske zajednice u Njemačkoj, Ignatza Bubisa. "U gimnaziji je prevelika distanca između teme i nas", dodaje ona. Nakon više od tri sata provedenih u velikoj dvorani u središtu grada atmosferu školske graje, koja je prevladavala na početku, zamijenila je mučna tišina nabijena emocijama. "Jako sam dirnut", "kakav šok", čuje se tu i tamo među 400 učenika, od 15 do 18 godina, koje je na predavanje pozvao Senat u Berlinu. Nitko od upitanih učenika nije vidio ni čuo išta o "Shoah", nezaobilaznom dokumentarcu francuskog redatelja Clauda Lanzmanna o Holokaustu, napravljenom od nekoliko sati svjedočenja preživjelih, krvnika ili prostih izvršitelja. Međunaslov: Zašto je trebalo čekati američkog redatelja? Za Bubisa važno je boriti se protiv zaborava. "U tom smislu, Spielbergov film pokazuje se vrlo korisnim", kaže on, i "mnogo znači pokazati ga u čitavom svijetu u trenutku kad se širi sklonost ekstremizmu i međuetničkim sukobima". Učenici su se također pokazali vrlo zabrinutima povećavanjem pritiska ekstremne desnice u Njemačkoj. Razvila se živa rasprava. Jedan od njih smatra da je taj pritisak vezan uz gospodarsku krizu. "Španjolci imaju stopu nezaposlenosti višu od 20 posto, više stranaca od nas, ali se tamo ne događa isto što i kod nas", odgovara mu Bubis. Svi se čude da je trebalo čekati američkog redatelja da bi se ponovno progovorilo o Schindleru, potpuno zaboravljenom u Njemačkoj nakon rata. "Prvi put čujem priču o Nijemcu koji je spasio Židove", kaže Helena. "To uznemiruje mnoge Nijemce koji nisu ništa učinili praveći se da nisu ništa znali", tvrdi Anita. "U svojim filmovima Nijemci se više vole pojavljivati u ulozi žrtve", kaže sa svoje strane direktor gimnazije Elmar Kampmann. Nema govora, međutim, o uzdizanju Schindlera u heroja. "Bio je jednostavno human", naglašavaju učenici, "pravednik", kako se za njega kaže u memorijalnom centru Yad Vashem u Jeruzalemu. "Schindler nije posjedovao ništa od junaka kad sam ga upoznao; bio je dapače slomljen čovjek", dodaje Bubis koji je susreo Schindlera nekoliko godina prije njegove smrti 1974. godine dok je živio u siromaštvu u Frankfurtu. Drugi Nijemci su također spašavali Židove, pa makar u manjem broju, nastavlja predsjednik Centralnog vijeća Židova u Njemačkoj. On sam kaže kako je uzalud nakon rata pokušavao pronaći zapovjednika radnog logora u kojem je bio zatočen u Poljskoj, čovjeka koji mu je, smatra on, spasio život. (Hina) bnš br 190937 MET mar 94 199:7