DOPUNA SERVISA POSEBNIH NASLOVA ZA 24.02. RUSIJA-BIH

Nadnaslov:Rusija želi da se njen glas i dalje daleko čuje Naslov: Održati diplomatsku inicijativu Podnaslov:Jeljcinov prijedlog o sazivanju novog summita radi pronalaženja rješenja u bivšoj Jugoslaviji te njegove optužbe upućene NATO-u pokazuju Jeljcinovu želju da glas Rusije ostane snažno prisutan na svjetskoj političkoj sceni, ali i čvrsto stajalište, koje Rusija zadržava unatoč riziku od kvarenja odnosa sa Zapadom, ocjenjuju analitičari u Moskvi. Pitanje je ima li gospodarski i vojno oslabljena Rusija zaista sredstava za takvu politiku. Piše: Bertrand de SAISSET, AFP MOSKVA - Predlažući u srijedu održavanje summita posvećenog bivšoj Jugoslaviji i oštro kritizirajući NATO, Rusija čini sve kako bi sačuvala inicijativu u bosanskom dossieru - nakon svog sjajnog diplomatskog poteza proteklog tjedna - i ostala na taj način u vrlo zatvorenom klubu velikih sila. U nekoliko sati razmaka, ruski predsjednik Boris Jeljcin predložio je sastanak čelnicima SAD-a, Njemačke, Velike Britanije i Francuske radi pronalaženja rješenja u bivšoj Jugoslaviji, a zatim je krenuo s urednim optuživanjem atlantske organizacije, implicitno optužene da traži sukobljavanje s Moskvom o bosanskom dossieru. "Stiče se dojam da je NATO, usprkos mirotvornoj retorici, još uvijek pod utjecajem ideologije hladnog rata" u svojem pristupu Rusiji, piše u priopćenju ureda ruskog predsjednika, objavljenom u srijedu. Boris Jeljcin očito želi da se glas njegove zemlje, koja se ponosi spriječavanjem zračnih napada NATO-a oko Sarajeva, i dalje čuje u koncertu velikih nacija. Čvrstoća ruskog stajališta, kojem, naravno, ni zamah ultranacionalističkih i neokomunističkih snaga nije stran, zadržana je, uz rizik zatrovanja odnosa sa Zapadom, otkrivaju analitičari u Moskvi. Pitanje je ima li Rusija, gospodarski i vojno jako oslabljena, zaista sredstava za takvu politiku. Međunaslov: Nova Rusija kao "mirovna sila" Protiveći se tome da NATO ponovno ne preuzme vodstvo na pozornici bivše Jugoslavije, na primjer s eventualnom prijetnjom od napada njegovog zrakoplovstva radi "upostave mira" u drugim gradovima u BiH, Kremlj u svakom slučaju ne oklijeva upozoriti zapadne sile protiv svakog pokušaja njegova ponovnog "marginaliziranja". Rusija koja se, u priopćenju ureda predsjednika, žali na "pokušaje umanjivanja" njezine uloge u povlačenju teškog naoružanja bosanskih Srba u Sarajevu, "odbacuje jezik vojnih ultimatuma i pozdravlja jezik diplomacije", piše dalje u tom dokumentu. Moskva je doista loše primila ultimatum Atlantskog saveza koji je istekao proteklog ponedjeljka te nije štedjela snage da ga proglasi propalim. Rusija je, na taj način, povratila dio međunarodnog prestiža koji je izgubila nakon pada SSSR-a. Poput pokojnog Sovjetskog Saveza, ona se želi prikazati kao "mirovna sila" naspram "huškača". "Nova Rusija nema namjeru sudjelovati u nikakvom ritualnom žrtvovanju", tvrdi se na tu temu u srijedu iz ureda ruskog predsjednika, aludirajući na eventualne zračne napade. Ta "nova Rusija" posebno ne želi da joj se predbaci kako je zadržala značajke "carstva zla" bivšeg Sovjetskog Saveza, koje je svojevremeno osudio Ronald Reagan. Eto zašto priopćenje odlučno osuđuje "val fobije od špijuna" u SAD-u. Očito se misli na uhićenje, izvršeno u pondjeljak, zbog špijunaže u korist Moskve bračnog para Ames, visokog dužnosnika CIA-e i njegove supruge. Afera koja, očito, opterećuje Kremlj. (Hina) bnš br 241508 MET feb 94